Eponimi (grč. eponymon = ime boga ili junaka po kome je što nazvano) leksemi su nastali poopćivanjem vlastitih imena. To su, dakle, apelativi (opće imenice) izvedene iz vlastitih imena. Pišu se malim početnim slovom, a najčešće su nazivi nekih izuma ili otkrića nazvanih po zaslužnim osobama,[1] razdoblja u umjetnostima ili pak neke osobine nazvane po ljudima koji su se njima odlikovali.[2]

Popis poznatih eponima uredi

  • algoritam (al-Khowarizmi, iranski matematičar)
  • asasin (Assasini, fanatična sekta muslimana iz 11. stoljeća u Perziji)
  • asfalt (Leopold von Asphalt, bavarski zemljoposjednik)
  • aspirin (Aspirin, tableta)
  • atlas (Atlas, titan iz grčke mitologije)
  • baraba (Baraba, biblijski kriminalac)
  • baud (Jean M. E. Baudot, francuski izumitelj)
  • begonija (Michel Bégon, francuski svetac)
  • bigot (Nathaniel Bigot, engleski puritanac i učitelj)
  • bojkot (Charles Boycott, irski zemljoposjednik)
  • cepelin (grof Ferdinand von Zeppelin, njemački general)
  • dagerotipija (Jacques Daguerre, francuski umjetnik i kemičar)
  • decibel (Alexander Graham Bell, američki izumitelj)
  • dizel (Rudolf Diesel, njemački inženjer)
  • doberman (Louis Doberman, njemački utjerivač poreza koji je često vodio pse sa sobom)
  • dolomit (Deodat de Dolomieu, francuski geolog)
  • fauna (Faun, rimski bog livada i šuma)
  • flora (Flora, rimska božica cvijeća i mladosti)
  • forzicija (William Forsyth, engleski botaničar)
  • giljotina (Joseph-Ignace Guillotin, francuski liječnik)
  • golijat (Golijat, biblijski div)
  • hermafrodit (Hermafrodit, sin Hermesa i Afrodite)
  • higijena (Higeja, grčka božica zdravlja)
  • huligan (Patrick Hooligan, irski razbojnik)
  • iris (Iris, grčka božica duge)
  • kanibal (Canibales, Kolumbovo ime za neka ljudožderska plemena)
  • kronologija (Kron, grčki bog vremena)
  • kvisling (Vidkun Quisling, norveški izdajnik)
  • makadam (John Loudon McAdam, škotski inženjer)
  • marmelada (Joao Marmalado, portugalski čuvar)
  • mazohizam (Leopold von Sacher-Masoch, austrijski pisac)
  • mentor (Mentor, Odisejev prijatelj)
  • narcis (Narcis, lik iz grčke mitologije)
  • nestor (Nestor, grčki starješina, kralj Pila)
  • nikotin (Jean Nicot, francuski diplomat)
  • onanija (Onan, biblijski lik)
  • pasterizacija (Louis Pasteur, francuski kemičar)
  • penkala (Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski izumitelj)
  • pralina (César de Choiseul, grof Plessis-Praslin, francuski feldmaršal)
  • rendgen (Wilhelm Conrad Röntgen, njemački fizičar)
  • sadizam (Donatien Alphonse François de Sade, francuski pisac i vojnik)
  • saksofon (Adolphe Sax, belgijski tvorac instrumenata)
  • sendvič (John Montagu, grof Sandwich, engleski diplomat)
  • silueta (Étienne de Silhouette, francuski političar)
  • spunerizam (William Archibald Spooner, engleski profesor)
  • šovinist (Nicholas Chauvin, Napoleonov vojnik)
  • šrapnel (Henry Shrapnel, engleski stručnjak za oružje)
  • vandal (Vandali, germanski narod)
  • vesta (Vesta, rimska božica ognjišta)
  • vulkan (Vulkan (mitologija), rimski bog vatre i metalurgije)
  • žilet (King Camp Gillette, američki poslovni čovjek)

U eponime mogu ući i riječi koje nisu dio standardnoga jezika te se rabe u kolokvijalnom govoru, primjerice digitron (kalkulator), kalodont (pasta za zube), eurokrem (namaz).

Također ulaze i nazivi razdoblja i pokreta - petrarkizam, averoizam, marinizam, marksizam, kalvinizam, gongorizam, zoroastrizam itd.

I brojne su mjerne jedinice dobile nazive u čast slavnih znanstvenika - amper, džul, farad, henri, njutn, om, paskal, tesla, vat, veber, simens, kulon, kelvin, volt, itd.

Također i mnogi kemijski elementi prema mjestu otkrića ili u čast nekoj osobi: einsteinij, kurij itd.

Izvori uredi

Vanjske poveznice uredi