Galleria Nazionale d'Arte Moderna
Galleria Nazionale d'Arte Moderna e Contemporanea (hr. „Nacionalna galerija moderne i suvremene umjetnosti”) je umjetnička galerija u Rimu, koja je orijentirana prvenstveno modernoj umjetnosti. Muzej moderne umjetnosti je smješten na adresi Via delle Belle Arti 113, nasuprot velikog parka Ville Borghese.
| Galleria Nazionale d'Arte Moderna e Contemporanea | |
|---|---|
.jpg)
| |
| Osnovan | 1883. |
| Smještaj | Via delle Belle Arti 113, Rim, Italija |
| Vrsta | Muzej moderne i suvremene umjetnosti |
| Broj posjetitelja | 138.140 (2015.)[1] |
| Ravnatelj | Cristiana Collu |
| Službena stranica | lagallerianazionale.com |
Povijest uredi
Muzej je smješten u zgradi Palače likovnih umjetnosti (Palazzo delle Belle Arti) koju je dizajnirao arhitekt Cesare Bazzani u neorenesansnom stilu, a izgrađena je od 1911. do 1915. god. Na pročelju se nalaze frizovi kipara kao što su Ermenegildo Luppi, Adolfo Laurenti i Giovanni Prini, te četiri figure Slave koje drže brončane vijence, koje su izveli Adolfo Pantaresi i Albino Candoni.[2]
Muzej je proširio Bazzani 1934., te švicarska arhitektonska tvrtka Diener & Diener 2000. godine.[3]
Kolekcija uredi
Galleria Nazionale d'Arte Moderna e Contemporanea posjeduje oko 4.400 slika i skulptura, te oko 13.000 crteža i nacrta mnogih umjetnika, koji su djelovali od početka 19. do konca 20. st. Kolekcija od 1.100 djela je predstavljena u 55 prostorija muzejaU muzejskoj umjetničkoj zbirci su uglavnom djela talijanskih umjetnika kao što su: Antonio Canova, Giorgio de Chirico, Giacomo Balla, Umberto Boccioni, Amedeo Modigliani, Giacomo Manzù i Lucio Fontana, ali također i znatan broj djela stranih umjetnika kao što su: Auguste Rodin,Claude Monet, Vincent van Gogh, Paul Cézanne, Edgar Degas, Marcel Duchamp i Jackson Pollock.
Muzeju pripadaju i Muzej primijenjenih umjetnosti Boncompagni Ludovisi, Muzej Hendrika C. Andersena, Raccoltà Manzù i Muzej Mario Praz.
-
Cezarova smrt (Vincenzo Camuccini) oko 1805. -
-
Rimski Forum (Jean Faure) 1835. -
U studiju (Antonio Mancini) oko 1875. -
Stefano Ussi, Molitva u pustinji, 1876. -
Raffaele Faccioli, Tužno putovanje, 1882. -
Vodonoša Santa Lucije, (Vincenzo Caprile) 1884. -
Giuseppe Verdi s cilindrom (Giovanni Boldini) 1886. -
Mladi seljak, (Vincent van Gogh) -
Pigmalion i Galatea (Giulio Bargellini ) 1896. -
Gorgona i heroji, (Giulio Aristide Sartorio) oko 1897. -
Le Cabanon de Jourdan (Paul Cézanne) 1906. -
Umberto Boccioni, Antigrazioso, oko 1913. -
Lopoči (Monet) (Claude Monet) 1916.-19. -
Tri razdoblja žene (Gustav Klimt) -
Piet Mondrian, Kompozicija A, 1920.
_-_BEIC_6355626.jpg)
Izvori uredi
- ↑ Visitatori e introiti dei musei, Ministero dei Beni e delle Attività Culturali (PDF) (tal.) Pristupljeno 18. kolovoza 2017.
- ↑ Cinzia Dal Maso, Lo scultore romano Adolfo Pantaresi, Specchio Romano, 7. rujna 2015. (tal.) Pristupljeno 18. kolovoza 2017.
- ↑ Erweiterung der Galleria Nazionale d’Arte Moderna, Rom, 1999–2000, Diener & Diener (njem.) Pristupljeno 18. kolovoza 2017.
Vanjske poveznice uredi
- http://www.gnam.beniculturali.it/ Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. srpnja 2015. (Wayback Machine)