Gerijatrija (grč. γέρων - geron = stari + ιατρός, ιατρέιν - jatrein = liječiti) odnosno gerijatrijska medicina proučavanje je starenja i liječenje bolesti u svim njenim dimenzijama, uključujući i socijalne, ekonomske, demografske, psihološke, bioantropološke, kulturne, medicinske i druge. Gerijatrija je komponenta gerontologije, u aplikaciji liječenja posljedica starenja "osoba treće dobi".[1]

Briga za starije osobe

Gerijatrijska medicina medicinska je specijalnost, koja se bavi tjelesnim promjenama tijekom bolesti, mentalnim, funkcijskim i socijalnim starenjem pacijenata, posebno za vrijeme akutnog, kroničnog zbrinjavanja, prevencije i rehabilitacije do kraja života. Ova grupa pacijenata obično uključuje više patoloških promjena i zahtijeva globalni pristup tretmanima.

Ovisno od individualnih okolnosti i stanja, osoba se mijenja u podmaklim godinama, a dijagnoza i odgovor na liječenje često su teški, a potreba za medicinskom, psihološkom i socijalnom pomoći neophodna je. Starije osobe odlikuje ranjivost koja je uvjetovana starenjem, bolestima, društvenim i psihološkim faktorima s posljedičnim slabljenjem mnogih funkcija. Česta je pojava koegzistencije nekoliko kroničnih bolesti iste osobe. Posljedice su kronična potrošnja više od četiri različita lijeka. Opterećenje godinama praćeno je i pojavom raznih invaliditeta (senzornih, motoričkih i intelektualnih nedostataka), što rezultira čestim pojavama neuropsiholoških problema (depresija, poremećaji karaktera, Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, zaboravnost).[2]

Gerijatrijska medicina odgovora na probleme starije dobi sveobuhvatnim medicinskim pristupom, čime se pristupa adekvatnom liječenju organa, u području interne medicine. Ona također pruža dodatnu zaštitu multidisciplinarnih timova, kojima je glavni cilj optimizacija funkcijskog statusa starijih pacijenata i poboljšanje kvalitete života i njihove samostalnosti.

Gerijatrijska medicina nije usmjerena na posebno definiranu starost podržavanih bolesnika, već se mora baviti konkretnim bolestima starijih osoba. Većina pacijenata je u dobi preko 65 godina, ali glavni izazovi gerijatrijske medicine povećavaju se posebno za grupu od 80 i više godina.

Izvori uredi

  1. Macieira-Coelho A. (2003): Biology of aging. Prog. Mol. Subcell. Biol. Progress in Molecular and Subcellular Biology 30: III–VI, 1–189. doi:10.1007/978-3-642-18994-4_1. ISBN 3-540-43827-0. PMID 12494760.
  2. Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.