Glagolski oblici u njemačkom jeziku

U njemačkom jeziku postoji:

  • 6 glagolskih vremena: prezent, preterit, perfekt, pluskvamperfekt, futur I. i futur II.
  • 3 glagolska načina: indikativ, konjunktiv i imperativ
  • 3 glagolska stanja: aktiv, pasiv zbivanja i pasiv stanja
  • 3 glagolska lica: prvo, drugo i treće
  • 2 glagolska broja: jednina i množina
  • uz to postoje i infinitiv, particip I i particip II.[1]

NB: Iako u ovim tablicama nisu navedene, u njemačkom jeziku osobne zamjenice uvijek dolaze uz glagole u svim vremenima.

Nesprezivi glagolski oblici uredi

Infinitiv uredi

Infinitiv je osnovni oblik glagola u kojem se glagol obično navodi u rječnicima. Infinitiv ne određuje nijednu od gramatičkih kategorija glagola.

Infinitiv u njemačkom jeziku obično završava na -en.

  • sag-en
  • arbeit-en
  • woll-en
  • hab-en
  • schlaf-en

Kod glagola koji završavaju na -er i -el nastavak je -n:

  • lächel-n
  • meister-n
  • verlänger-n
  • erweiter-n

Postoje i složeni infinitivi koji se tvore od pomoćnih glagola:

  • Pasiv zbivanja: gesehen werden (pomoćni glagol werden i particip II. glagola)
  • Pasiv stanja: gesehen sein (pomoćni glagol sein i particip II. glagola)
  • Perfekt: gesehen haben (pomoćni glagol haben ili sein i particip II. glagola)
  • Perfekt pasiva zbivanja: gesehen worden sein (pomoćni glagol sein, particip II. pomoćnog glagola werden i particip II. glagola)
  • Perfekt pasiva stanja: gesehen geworden sein (pomoćni glagol sein, particip II. pomoćnog glagola sein i particip II. glagola)
  • Futur (više teoretski jer se njime koristi samo u finitnom obliku): sehen werden (pomoćni glagol werden i običan infinitiv)

Upotreba bez zu uredi

Infinitiv se sam po sebi (bez prijedloga zu) može upotrebljavati u tvorbi nekih oblika (futur, konjunktiv II.), s modalnim glagolima, ali i kod zahtjeva i davanja uputa:

  • Bitte die Tür schließen. – Molimo zatvoriti vrata.
  • Kartoffeln schneiden. – Krumpire narezati.

Neki glagoli također idu s infinitivom:

  • Ich gehe in den Markt einkaufen. – Idem u trgovinu kupovati.
  • Sie ließ ihn gehen. – Pustila ga je da ode.
  • Horst fuhr einkaufen. – Horst se odvezao u kupnju (kupovati).
  • Sie lernen nähen. – Uče šivati.

Rabi se i u konstrukciji akuzativa s infinitivom slično latinskom ili starogrčkom.

  • Ich höre den Vogel singen.
    • Čujem pticu pjevati.
    • Glavni glagol + akuzativ + infinitiv
    • Čujem kako ptica pjeva.
  • Ich sehe ihn klettern.
    • Vidim ga kako se penje.
  • Er ließ mich schlafen.
    • Pustio me da spavam.

Infinitivi se mogu upotrebljavati kao imenice uz član (srednji rod):

  • Das Schwimmen ist gesund. – Plivanje je zdravo.

Upotreba sa zu uredi

Poneki glagoli, pridjevi i imenice uz sebe mogu zahtijevati infinitiv s prijedlogom zu.

Kod glagola se on rabi kako bi se izbjeglo ponavljanje zamjenica, a ponekad je nužno:

  • Ich freue mich, dass ich dich bald wiedersehe. > Ich freue mich, dich bald wiederzusehen. – Veselim se uskoro te opet vidjeti.
  • Ich fing an, das Buch zu lesen. – Počeo sam čitati knjigu.

Rečenica s konjugiranim glagolom sein i nekim pridjevima dodaje se zu + infinitiv:

  • Es ist praktisch, ein anderes Auto zu haben. – Praktično je imati još jedan automobil.
  • Ich finde es interessant, Sprachen zu lernen. – Smatram da je učenje jezika zanimljivo.

Neke apstraktne imenice također primaju zu + Infinitiv:

  • Ich habe keine Lust, dir vorzulesen. – Nemam ti volje čitati.
  • Heute hat er keine Zeit, mir zu helfen. – Danas mi nema vremena pomoći.

Veznici anstatt, ohne i um dolaze uz zu + Infintiv:

  • Ihr übt, um zu gewinnen. – Vježbate kako biste pobijedili.[2]

Particip I. uredi

Tvori se dodavanjem nastavka -d na infinitiv:

  • laufenlaufend (hodati – hodajući)
  • lächelnlächelnd (smiješiti se – smiješeći se).

Upotrebljava se slično hrvatskom glagolskom prilogu sadašnjem, to jest participu prezenta:

  • Die Kinder saßen spielend im Park. – Djeca su sjedila igrajući se u parku.
  • Der lachende Mann ist der, den ich kennenlernen will. – Smijući čovjek (čovjek koji se smije) jest onaj kojeg želim upoznati.

Particip II. uredi

Slabi (pravilni glagoli) tvore ga prefiksom ge- na treće lice jednine:

  • fragen (er fragt) → gefragt
  • passen (es passt) → gepasst
  • antworten (er antwortet) → geantwortet.

Glagoli koji nisu naglašeni na prvom slogu (što je gotovo pa uvijek rezultat nenaglašena neodvojiva prefiksa ili stranog glagola kojem naglasak pada na posljednji slog -ieren ili -eien) ne dodaju prefiks ge-:

  • verführen (er verführt) → verführt
  • miauen (er miaut) → miaut
  • probieren (er probiert) → probiert
  • prophezeien (er prophezeit) → prophezeit

Nepravilni glagoli zadržavaju nastavak -en i često mijenjaju osnovu:

  • laufen → gelaufen
  • geben → gegeben
  • gehen → gegangen
  • werfen → geworfen

Odvojiv prefiks ostaje na mjestu prije ge-:

  • aus|tauschen → ausgetauscht
  • umverteilen → umverteilt

Razlika između glagola umfahren (ich fahre um) i umfahren (ich umfahre), jedan ima odvojiv prefiks um-, a drugi neodvojiv.

  • Ich habe den Baum umgefahren. (Pregazio sam (zabio se u) stablo.)
  • Ich habe den Baum umfahren. (Prošao sam oko stabla.)

Modalni i pomoćni glagoli imaju particip II. jednak infinitivu, ali kada ih se upotrebljava same, bez infinitiva, onda imaju pravilan particip.

  • Ich habe den Chef besuchen dürfen. (Bilo mi je dopušteno vidjeti šefa.)
  • Ich habe zum Chef gedurft. (nije uobičajeno) (Bio sam dopušten prema šefu.)

Particip drugi upotrebljava se slično hrvatskomu glagolskom pridjevu trpnom:

  • Die gewaschene Wäsche hängt auf dem Balkon. – Oprano rublje visi na balkonu.
  • Die Wäsche hängt gewaschen auf fem Balkon. – Rublje visi oprano na balkonu.

Vidimo da se može deklinirati kao običan pridjev (prva rečenica) ili stajati kao pridjev iza imenice (bez deklinacije).[2]

Indikativ - aktiv uredi

Prezent uredi

Indikativ prezenta aktivnog ili skraćeno prezent je sadašnje glagolsko vrijeme.

Tvorba prezenta
Lice Pravilan glagol
Jedina 1. kaufe
2. kaufst
3. kauft
Množina 1. kaufen
2. kauft
3. kaufen

Glagoli koji završavaju na -t, -chn -d, -dn, -fn, -gn i -tm dodaju -e- prije nastavka (ako se tamo već ne nalazi).

Glagoli koji završavaju na -s, -ß, -x i -z u drugom licu jednine primaju nastavak -t.

Glagoli koji završavaju na -er i -el u prvom i trećem licu množine primaju nastavak -n (kao infinitiv).

Perfekt uredi

Indikativom perfekta aktivnog ili skraćeno perfektom se ponajprije izriče da je neka radnja izvršena u prošlosti, odnosno da je završena.

U svakidašnjoj komunikaciji na jugu njemačkog govornog područja prošla se radnja izriče perfektom, a na sjeveru preteritom.

Razlika između njemačkog preterita i perfekta izvorno je jednaka razlici između engleskog past i present perfect.

Perfekt se tvoru pomoću prezenta pomoćnog glagola haben (imati) i sein(biti) i participa II. glavnog glagola.

Tvorba perfekta
Lice Jednina Množina
1. habe / bin haben / sind + Particip II.
2. hast / bist habt / seit
3. hat / ist haben / sind

Preterit uredi

Indikativ preterita aktivnog ili skraćeno preterit izražava da je izrečena radnja, stanje ili zbivanje prošlo. Jedini je ispravan način prevođenja preterita na hrvatski jezik aoristom ili imperfektom. Budući da su aorist i imperfekt danas postali arhaični, takav se prijevod onda smatra stilski obilježenim. Ako se želi prijevod prilagoditi današnjem govoru, preterit se mora prevesti hrvatskim perfektom.

Preterit je uobičajeno vrijeme za pripovijedanje prošlih događaja u književnim dijelima.

Preterit se može tvoriti dvama načinima: slabi (pravilni) glagoli tvore ga posebnim nastavcima, a jaki glagoli mijenjaju osnovu i dodaju prezentske nastavke, ali za prvo i treće lice jednine ne dodaje se nikakav nastavak.

Tvorba preterita
Lice Slab glagol Jak glagol
Jedina 1. kaufte gab
2. kauftest gabst
3. kaufte gab
Množina 1. kauften gaben
2. kauftet gabt
3. kauften gaben

Pluskvamperfekt uredi

Indikativom pluskvamperfekta aktivnog ili skraćeno pluskvamperfektom se iskazuje neki događaj, gledano sa stajališta govornika, koji se zbio prije nekoga drugog prošlog događaja.

Pluskvamperfekt se tvori od preterita pomoćnog glagola haben (imati) i sein (biti) i participa II. glavnog glagola.

Tvorba pluskvamperfekta
Lice Jednina Množina
1. hatte / war hatten / waren + Particip II.
2. hattest / warst hattet / wart
3. hatte / war hatten / waren

Futur I. uredi

Indikativ futura I. aktivnog ili skraćeno futur I. sa stajališta govornika izriče buduće događanje koje još nije započelo, a osobina je nezavršenost.

Futur I. tvori se od prezenta pomoćnog glagola werden (postati) i infinitiva glavnog glagola.

Tvorba futura I.
Lice Jednina Množina
1. werde werden + Infinitiv
2. wirst werdet
3. wird werden

Futur II. uredi

Indikativ futura II. aktivnog ili futur II. izriče buduću radnju koja ima osobinu završenosti.

Futur II. može izricati i radnju za koju pretpostavljamo da se već dogodila u prošlosti. Tada se on na hrvatski prevodi s konstrukcijom bit će da.

  • Ergon wird uns nicht gesehen haben. (Bit će da nas Ergon nije vidio.)

Futur II. tvori se od prezenta pomoćnog glagola werden (postati) i infinitiva perfekta glavnog glagola.

Tvorba futura II.
Lice Jednina Množina
1. werde werden + Particip II. + haben / sein
2. wirst werdet
3. wird werden

Indikativ – pasiv zbivanja uredi

Indikativi pasiva zbivanja označavaju nesvršenu radnju koja se vršila nad subjektom. Tvore se općenito tako da se pomoćni glagol werden (postati) stavi u željeno vrijeme te mu se doda particip II. glavnog glagola.

Glagoli koji perfekt, pluskvamperfekt i futur II. tvore pomoću pomoćnog glagola sein (biti) nemaju pasivni oblik.

Indikativ prezenta pasivnog zbivanja uredi

Indikativ prezenta pasivnog zbivanja tvori se od prezenta pomoćnog glagola werden (postati) i participa II. glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. werde werden + Particip II.
2. wirst werdet
3. wird werden

Indikativ perfekta pasivnog zbivanja uredi

Indikativ perfekta pasivnog zbivanja tvori se od perfekta pomoćnog glagola werden (postati) i participa II. glavnog glagola. S time da se kao pomoćni glagol za tvorbu perfekta koristi sein (biti), a particip II. glagola werden gubi prefiks ge-.

Lice Jednina Množina
1. bin sind + Particip II. + worden
2. bist seit
3. ist sind

Indikativ preterita pasivnog zbivanja uredi

Indikativ preterita pasivnog zbivanja tvori se od preterita pomoćnog glagola werden (postati) i participa II. glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. wurde wurden + Particip II.
2. wurdest wurdet
3. wurde wurden

Indikativ pluskvamperfekta pasivnog zbivanja uredi

Indikativ pluskvamperfekta pasivnog zbivanja tvori se od pluskvamperfekta pomoćnog glagola werden (postati) i participa II. glavnog glagola. S time da se kao pomoćni glagol za tvorbu pluskvamperfekta koristi sein (biti), a particip II. glagola werden gubi prefiks ge-.

Lice Jednina Množina
1. war waren + Particip II. + worden
2. warst wart
3. war waren

Indikativ futura I. pasivnog zbivanja uredi

Indikativ futura I. pasivnog zbivanja tvori se od futura I. pomoćnog glagola werden (postati) i participa II. glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. werde werden + Particip II. + werden
2. wirst werdet
3. wird werden

Indikativ futura II. pasivnog zbivanja uredi

Indikativ futura II. pasivnog zbivanja tvori se od futura II. pomoćnog glagola werden (postati) i participa II. glavnog glagola. S time da se kao pomoćni glagol za tvorbu futura II. koristi sein (biti), a particip II. glagola werden gubi prefiks ge-.

Lice Jednina Množina
1. werde werden + Particip II. + worden + sein
2. wirst werdet
3. wird werden

Indikativ – pasiv stanja uredi

Indikativi pasiva stanja označavaju svršenu radnju koja se vršila nad subjektom. Tvore se općenito tako da se pomoćni glagol sein (biti) stavi u željeno vrijeme te mu se doda particip II. glavnog glagola.

Glagoli koji perfekt, pluskvamperfekt i futur II. tvore pomoću pomoćnog glagola sein (biti) nemaju pasivni oblik.

Indikativ prezenta pasivnog stanja uredi

Indikativ prezenta pasivnog stanja tvori se od prezenta pomoćnog glagola sein (biti) i participa II. glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. bin sind + Particip II.
2. bist seit
3. ist sind

Indikativ perfekta pasivnog stanja uredi

Indikativ perfekta pasivnog stanja tvori se od perfekta pomoćnog glagola sein (biti) i participa II. glavnog glagola. S time da se kao pomoćni glagol za tvorbu perfekta također koristi pomoćni glagol sein (biti), a particip II. glagola sein ne gubi prefiks ge-.

Lice Jednina Množina
1. bin sind + Particip II. + gewesen
2. bist seid
3. ist sind

Indikativ preterita pasivnog stanja uredi

Indikativ preterita pasivnog stanja tvori se od preterita pomoćnog glagola sein (biti) i participa II. glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. war waren + Particip II.
2. warst wart
3. war waren

Indikativ pluskvamperfekta pasivnog stanja uredi

Indikativ pluskvamperfekta pasivnog stanja tvori se od pluskvamperfekta pomoćnog glagola sein (biti) i participa II. glavnog glagola. S time da se kao pomoćni glagol za tvorbu pluskvamperfekta također koristi pomoćni glagol sein (biti), a particip II. glagola sein ne gubi prefiks ge-.

Lice Jednina Množina
1. war waren + Particip II. + gewesen
2. warst wart
3. war waren

Indikativ futura I. pasivnog stanja uredi

Indikativ futura I. pasivnog stanja tvori se od futura I. pomoćnog glagola sein (biti) i participa II. glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. werde werden + Particip II. + sein
2. wirst werdet
3. wird werden

Indikativ futura II. pasivnog stanja uredi

Indikativ futura II. pasivnog stanja tvori se od futura II. pomoćnog glagola sein (biti) i participa II. glavnog glagola. S time da se kao pomoćni glagol za tvorbu futura II. također koristi pomoćni glagol sein (biti), a particip II. glagola sein ne gubi prefiks ge-.

Lice Jednina Množina
1. werde werden + Particip II. + gewesen + sein
2. wirst werdet
3. wird werden

Upotreba konjunktiva uredi

U njemačkom jeziku postoje dva konjunktiva, to su konjunktiv sadašnji ili konjunktiv I. i konjunktiv prošli ili konjunktiv II.

Konjunktiv I. uredi

Konjunktiv prvi obično se upotrebljava u indirektnom govoru. Razlikuje sljedeća vremena: prezent, perfekt, futur I. i futur II. (rijetko upotrebljavan).

Primjerice:

  • Stefan sagt, er sei 20 Jahre alt.
  • Stefan kaže da je star 20 godina.

Ova se rečenica može izreći i upotrebom vezika dass (glagol ide nakraj zavisne rečenice):

  • Stefan sagt, dass er 20 Jahre alt sei.
  • Stefan kaže da je 20 godina star.

Konjunktiv se može i zamijeniti indikativom (samo ako ima veznik dass):

  • Stefan sagt, dass er 20 Jahre alt ist.
  • Stefan kaže da je 20 godina star.

Razlika je u tome što indikativom govornik izvještava o čemu, a konjunktivom I pokazuje da nije siguran je li ono što je rekao točno. Dobri su primjeri:

  • Er sagte mir, dass er nicht kommt. – Rekao je da ne dolazi. (indikativ)
  • Er sagte mir auch, dass er arbeite. – Također mi je rekao da radi. (konjunktiv)

Konjunktiv I. rabi se i za pokazivanje odmaka u prepričavanju doživljaja:

  • Er las das Buch und sagte mir, dass es gut sei. – Pročitao je knjigu i rekao mi da je dobra. (čini se da se govorniku ona ne sviđa, inače bi upotrijebio indikativ)

Vidimo ga i u naredbama i uputama:

  • Man rühre einiges Mehl und vier Eier. – Pomiješajte nešto brašna i četiri jaja.

Vremena se u neupravnom govoru biraju na sljedeći način:

  • konjunktiv I. perfekta – događaj se zbio (prije)
  • konjunktiv I. prezenta – događaj se zbiva dok se govori (istodobno)
  • konjunktiv I. futura – događaj će se dogoditi poslije (nakon)

U svakodnevnom se govoru konjunktiv I. zamjenjuje konjunktivom II., konjunktiv I. pojavljuje se uglavnom u pisanju, a u svakodnevnici, ako se rabi, najčešće se pojavljuje u prezentu.[2]

Konjunktiv II. uredi

Konjunktiv drugi rabi se za izricanje želja, sumnji i općenito bilo čega hipotetskog. Upotrebljava se za ublažavanje naredbi, za preporuke i savjete te kada bi upotreba konjunktiva prvog u indirektnom govoru mogla dovesti do zabune. Uz riječi fast or beinahe pokazuje radnje koje gotovo pa da se nisu dogodile.

Postoje oblici preterita i pluskvamperfekta.

Jedan je primjer:

  • Wenn ich reich wäre, würde ich um die Welt segeln. – Kad bih bio bogat, oplovio bih svijet.

Konjunktiv – aktiv uredi

Konjunktiv prezenta aktivnog uredi

Usporedba konjunktiva prezenta (aktivnog) pravilna glagola s indikativom prezenta istog glagola:

Lice Indikativ Konjunktiv
Jedina 1. male male
2. malst malest
3. malt male
Množina 1. malen malen
2. malt malet
3. malen malen

Glagoli koji inače u drugom i trećem licu jednine prolaze kroz umlaut u konjunktivu nemaju tu promjenu, primjerice lesen, 2. lice jednine indikativa: liest, ali 2. lice jednine: lesest.

Glagoli biti i imati imaju sljedeće oblike:

Jednina sein haben
1. sei habe
2. seist/seiest habest
3. sei habe
Množina sein haben
1. seien haben
2. seiet habet
3. seien haben

Konjunktiv perfekta aktivnog uredi

Konjunktiv perfekta (aktivnog) tvori se pomoću konjunktiva prezenta (aktivnog) pomoćnog glagola haben (imati) ili sein (biti) i participa II. glavnog glagola.

Jednina Množina
1. lice habe / sei haben / seien + Particip II.
2. lice habest / seist habet / seiet
3. lice habe / sei haben / seien

Konjunktiv preterita aktivnog uredi

Konjunktiv preterita (aktivnog) kod slabih je glagola jednak indikativu preterita aktivnog:

Konjunktiv preterita slabih glagola
Lice Indikativ Konjunktiv
Jedina 1. holte holte
2. holtest holtest
3. holte holte
Množina 1. holten holten
2. holtet holtet
3. holten holten

Jaki glagoli tvore konjunktiv preterita dodavanjem nastavaka za konjunktiv prezenta na svoje preteritne osnove. Samoglasnici a, o i u postaju ä, ö i ü.

Konjunktiv preterita jakih glagola
Lice Jak glagol
Jedina 1. gäbe
2. gäb(e)st
3. gäbe
Množina 1. gäben
2. gäb(e)t
3. gäben

Nastavak -e u drugom licu dodaje se radi lakšeg izgovora.

Glagoli brennen, kennen, senden, nennen, rennen i wenden dodaju slabe nastavke za preterit i ne mijenjaju samoglasnik. Glagoli bringen, denken i wissen također dodaju preteritne nastavke, ali oni ne samo da mijenjaju samoglasnk, nego i dodaju umlaut na a i u (nastaju ä i ü).

Pomoćni glagoli imaju sljedeće oblike:

Konjunktiv preterita pomoćnih glagola
Lice sein haben werden
Jedina 1. wäre hätte würde
2. wärst/wärest hättest würdest
3. wäre hätte würde
Množina 1. wären hätten würden
2. wärt/wäret hättet würdet
3. wären hätten würden

Modalni glagoli imaju sljedeće oblike koji su zapravo pravilni:

Konjunktiv preterita modalnih glagola
Lice dürfen können mögen müssen sollen wollen
Jedina 1. dürfte könnte möchte müsste sollte wollte
2. dürftest könntest möchtest müsstest solltest wolltest
3. dürfte könnte möchte müsste sollte wollte
Množina 1. dürften könnten möchten müssten sollten wollten
2. dürftet könntet möchtet müsstet solltet wolltet
3. dürften könnten möchten müssten sollten wollten

Würde + infinitiv uredi

Oblici konjunktiva preterita previše su slični indikativu i zato se rijetko upotrebljavaju, umjesto njih, rabi se konjunktiv glagola werden i infinitiv:

Lice Jednina Množina
1. würde würden + Infinitiv
2. würdest würdet
3. würde würden

Pomoćni i modalni glagoli ne upotrebljavaju konstrukciju würde + infinitiv.

Konjunktiv pluskvamperfekta aktivnog uredi

Konjunktiv pluskvamperfekta (aktivnog) tvori se pomoću konjunktiva preterita (aktivnog) pomoćnog glagola haben (imati) ili sein (biti) i participa II. glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. hätte / wäre hätten / wären + Particip II.
2. hättest / wärest hättet / wäret
3. hätte / wäre hätten / wären

Konjunktiv futura I. aktivnog uredi

Konjunktiv futura I. (aktivnog) tvori se pomoću konjunktiva prezenta (aktivnog) pomoćnog glagola werden (postati) i infinitiva glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. werde werden + Infinitiv
2. werdest werdet
3. werde werden

Konjunktiv futura II. aktivnog uredi

Konjunktiv futura II. (aktivnog) tvori se pomoću konjunktiva futura I (aktivnog) pomoćnog glagola werden (postati) i participa II. glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. werde werden + Particip II. + haben / sein
2. werdest werdet
3. werde werden

Konjunktiv – pasiv zbivanja uredi

Konjunktiv prezenta pasivnog zbivanja uredi

Konjunktiv prezenta pasivnog zbivanja tvori se od konjunktiva prezenta aktivnog pomoćnog glagola werden (postati) i participa II. glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. werde werden + Particip II.
2. werdest werdet
3. werde werden

Konjunktiv perfekta pasivnog zbivanja uredi

Konjunktiv perfekta pasivnog zbivanja tvori se od konjunktiva perfekta aktivnog pomoćnog glagola werden (postati) i participa II. glavnog glagola. S time da se kao pomoćni glagol za tvorbu perfekta koristi sein (biti), a particip II. glagola werden gubi prefiks ge-.

Lice Jednina Množina
1. sei seien + Particip II. + worden
2. seist seiet
3. sei seien

Konjunktiv preterita pasivnog zbivanja uredi

Konjunktiv preterita pasivnog zbivanja tvori se od konjunktiva preterita aktivnog pomoćnog glagola werden (postati) i participa II. glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. würde würden + Particip II.
2. würdest würdet
3. würde würden

Konjunktiv pluskvamperfekta pasivnog zbivanja uredi

Konjunktiv pluskvamperfekta pasivnog zbivanja tvori se od konjunktiva pluskvamperfekta aktivnog pomoćnog glagola werden (postati) i participa II. glavnog glagola. S time da se kao pomoćni glagol za tvorbu pluskvamperfekta koristi sein (biti), a particip II. glagola werden gubi prefiks ge-.

Lice Jednina Množina
1. wäre wären + Particip II. + worden
2. wärest wäret
3. wäre wären

Konjunktiv futura I pasivnog zbivanja uredi

Konjunktiv futura I. pasivnog zbivanja tvori se od konjunktiva futura I. aktivnog pomoćnog glagola werden (postati) i participa II. glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. werde werden + Particip II. + werden
2. werdest werdet
3. werde werden

Konjunktiv futura II. pasivnog zbivanja uredi

Konjunktiv futura II. pasivnog zbivanja tvori se od konjunktiva futura II. aktivnog pomoćnog glagola werden (postati) i participa II. glavnog glagola. S time da se kao pomoćni glagol za tvorbu futura II. koristi sein (biti), a particip II. glagola werden gubi prefiks ge-.

Lice Jednina Množina
1. werde werden + Particip II. + worden + sein
2. werdest werdet
3. werde werden

Konjunktiv – pasiv stanja uredi

Konjunktiv prezenta pasivnog stanja uredi

Konjunktiv prezenta pasivnog stanja tvori se od konjunktiva prezenta aktivnog pomoćnog glagola sein (biti) i participa II. glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. sei seien + Particip II.
2. seist seiet
3. sei seien

Konjunktiv perfekta pasivnog stanja uredi

Konjunktiv perfekta pasivnog stanja tvori se od konjunktiv perfekta aktivnog pomoćnog glagola sein (biti) i participa II. glavnog glagola. S time da se kao pomoćni glagol za tvorbu perfekta također koristi pomoćni glagol sein (biti), a particip II. glagola sein ne gubi prefiks ge-.

Lice Jednina Množina
1. sei seien + Particip II. + gewesen
2. seist seiet
3. sei seien

Konjunktiv preterita pasivnog stanja uredi

Konjunktiv preterita pasiva stanja tvori se od konjunktiv preterita aktivnog pomoćnog glagola sein (biti) i participa II. glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. wäre wären + Particip II.
2. wärest wäret
3. wäre wären

Konjunktiv pluskvamperfekta pasivnog stanja uredi

Konjunktiv pluskvamperfekta pasivnog stanja tvori se od konjunktiv pluskvamperfekta aktivnog pomoćnog glagola sein (biti) i participa II. glavnog glagola. S time da se kao pomoćni glagol za tvorbu pluskvamperfekta također koristi pomoćni glagol sein (biti), a particip II. glagola sein ne gubi prefiks ge-.

Lice Jednina Množina
1. wäre wären + Particip II. + gewesen
2. wärest wäret
3. wäre wären

Konjunktiv futura I. pasivnog stanja uredi

Konjunktiv futura I. pasivnog stanja tvori se od konjunktiv futura I. aktivnog pomoćnog glagola sein (biti) i participa II. glavnog glagola.

Lice Jednina Množina
1. werde werden + Particip II. + sein
2. werdest werdet
3. werde werden

Konjunktiv futura II. pasivnog stanja uredi

Konjunktiv futura II. pasivnog stanja tvori se od konjunktiv futura II. aktivnog pomoćnog glagola sein (biti) i participa II. glavnog glagola. S time da se kao pomoćni glagol za tvorbu futura II. također koristi pomoćni glagol sein (biti), a particip II. glagola sein ne gubi prefiks ge-.

Lice Jednina Množina
1. werde werden + Particip II. + gewesen + sein
2. werdest werdet
3. werde werden

Imperativ uredi

Imperativni su nastavci za drugo lice jednine i množine sljedeći (u ova se dva oblika osobna zamjenica može izbaciti):

Imperativ
Lice Pravilan glagol Prijevod
Jednina 2. Hör(e) zu! Slušaj!
Množina 2. Hört zu! Slušajte!

Glagoli koji inače mijenjaju osnovu u drugom licu jednine to rade i ovdje, ali to ne uključuje glagole koji dodaju umlaut pa glagol fahren ima imperativ fahr(e), a ne *fähr(e). Također, ovi glagoli gotovo nikad ne dodaju -e:

Lice Indikativ Imperativ Prijevod
Jednina 2. Nimmst Nimm Uzmi!
Množina 2. Nehmt Nehmt! Uzmite!

Glagoli koji završavaju na -d, -t, -ig te -m i -n uvijek dodaju nastavak -e, to jest on nije opcionalan:

Lice Imperativ Prijevod
Jednina 2. Atme! Diši!

Slabi glagoli čiji infinitivi završavaju na -eln ili -ern također uvijek zadržavaju -e, ali zato -e u osnovi često ispada u govornom njemačkom:

Infinitiv: wandern
Lice Imperativ Prijevod
Jednina 2. Wand(e)re! Hodaj!

Imperativi za prvo lice množine i oblik iz poštovanja (Sie, ponaša se potpuno isto kao treće lice množine, ali piše se velikim slovom) također postoje, a izgledaju potpuno jednako indikativu prezenta aktivnog:

Lice Indikativ Imperativ Prijevod
Množina 1. Wir nehmen Nehmen wir! Uzmimo!
3.

(poštovanje)

Sie nehmen Nehmen Sie! Uzmite (Vi)!

Modalni se glagoli ne upotrebljavaju u imperativu, a pomoćni glagol 'biti' ima sljedeće oblike:

Lice Imperativ Prijevod
Jednina 2. Sei! Budi!
Množina 1. Seien wir! Budimo!
2. Seid! Budite!
3.

(poštovanje)

Seien Sie! Budite (Vi)!

Osnovni oblici pomoćnih glagola uredi

Osnovni oblici pomoćnih glagola sein (biti), haben (imati) i werden (postati) koji se koriste za tvorbu složenih glagolskih oblika.

Osnovni oblici pomoćnih glagola
sein haben werden
Lice Indikativ prezenta aktivnog Konjunktiv prezenta aktivnog Indikativ preterita aktivnog Konjunktiv preterita aktivnog Indikativ prezenta aktivnog Konjunktiv prezenta aktivnog Indikativ preterita aktivnog Konjunktiv preterita aktivnog Indikativ prezenta aktivnog Konjunktiv prezenta aktivnog Indikativ preterita aktivnog Konjunktiv preterita aktivnog
Jedina 1. bin sei war wäre habe habe hatte hätte werde werde wurde würde
2. bist seist warst wärst hast habest hattest hättest wirst werdest wurdest würdest
3. ist sei war wäre hat habe hatte hätte wird werde wurde würde
Množina 1. sind seien waren wären haben haben hatten hätten werden werden wurden würden
2. seit seiet wart wäret habt habet hattet hättet werdet werdet wurdet würdet
3. sind seien waren wären haben haben hatten hätten werden werden wurden würden

Osnovni oblici modalnih glagola uredi

Osnovni oblici modalnih (načinskih) glagola müssen (morati), können (moći), dürfen (smjeti), sollen (morati), wollen (htjeti), mögen (voljeti).

müssen können dürfen
Lice Indikativ prezenta aktivnog Konjunktiv prezenta aktivnog Indikativ preterita aktivnog Konjunktiv preterita aktivnog Indikativ prezenta aktivnog Konjunktiv prezenta aktivnog Indikativ preterita aktivnog Konjunktiv preterita aktivnog Indikativ prezenta aktivnog Konjunktiv prezenta aktivnog Indikativ preterita aktivnog Konjunktiv preterita aktivnog
Jedina 1. muss müsse musste müsste kann könne konnte könnte darf dürfe durfte dürfte
2. musst müssest musstest müsstest kannst könnest konntest könntest darfst dürfest durftest dürftest
3. muss müsse musste müsste kann könne konnte könnte darf dürfe durfte dürfte
Množina 1. müssen müssen mussten müssten können können konnten könnten dürfen dürfen durften dürften
2. müsst müsset musstet müsstet könnt könnet konntet könntet dürft dürfet durftet dürftet
3. müssen müssen mussten müssten können können konnten könnten dürfen dürfen durften dürften
sollen wollen mögen
Lice Indikativ prezenta aktivnog Konjunktiv prezenta aktivnog Indikativ preterita aktivnog Konjunktiv preterita aktivnog Indikativ prezenta aktivnog Konjunktiv prezenta aktivnog Indikativ preterita aktivnog Konjunktiv preterita aktivnog Indikativ prezenta aktivnog Konjunktiv prezenta aktivnog Indikativ preterita aktivnog Konjunktiv preterita aktivnog
Jedina 1. soll solle sollte will wolle wollte mag möge mochte möchte
2. sollst sollest solltest willst wollest wolltest magst mögest mochtest möchtest
3. soll solle sollte will wolle wollte mag möge mochte möchte
Množina 1. sollen sollen sollten wollen wollen wollten mögen mögen mochten möchten
2. sollt sollet solltet wollt wollet wolltet mögt möget mochtet möchtet
3. sollen sollen sollten wollen wollen wollten mögen mögen mochten möchten

Pregled svih glagolskih oblika uredi

Pregled svih glagolskih oblika na primjeru glagola kaufen (kupovati / kupiti).

Nesprezivi oblici
Infinitiv Particip I. Particip II.
kaufen kaufend gekauft
Indikativ aktivni
Lice Prezent Perfekt Preterit Pluskvamperfekt Futur I. Futur II.
Jedina 1. kaufe habe gekauft kaufte hatte gekauft werde kaufen werde gekauft haben
2. kaufst hast gekauft kauftest hattest gekauft wirst kaufen wirst gekauft haben
3. kauft hat gekauft kaufte hatte gekauft wird kaufen wird gekauft haben
Množina 1. kaufen haben gekauft kauften hatten gekauft werden kaufen werden gekauft haben
2. kauft habt gekauft kauftet hattet gekauft werdet kaufen werdet gekauft haben
3. kaufen haben gekauft kauften hatten gekauft werden kaufen werden gekauft haben
Indikativ pasiva zbivanja
Lice Prezent Perfekt Preterit Pluskvamperfekt Futur I. Futur II.
Jedina 1. werde gekauft bin gekauft worden wurde gekauft war gekauft worden werde gekauft werden werden gekauft worden sein
2. wirst gekauft bist gekauft worden wurdest gekauft warst gekauft worden wirst gekauft werden wirst gekauft worden sein
3. wird gekauft ist gekauft worden wurde gekauft war gekauft worden wird gekauft werden wird gekauft worden sein
Množina 1. werden gekauft sind gekauft worden wurden gekauft waren gekauft worden werden gekauft werden werden gekauft worden sein
2. werdet gekauft seit gekauft worden wurdet gekauft wart gekauft worden werdet gekauft werden werdet gekauft worden sein
3. werden gekauft sind gekauft worden wurden gekauft waren gekauft worden werden gekauft werden werden gekauft worden sein
Indikativ pasiva stanja
Lice Prezent Perfekt Preterit Pluskvamperfekt Futur I. Futur II.
Jedina 1. bin gekauft bin gekauft gewesen war gekauft war gekauft gewesen werde gekauft sein werden gekauft gewesen sein
2. bist gekauft bist gekauft gewesen warst gekauft warst gekauft gewesen wirst gekauft sein wirst gekauft gewesen sein
3. ist gekauft ist gekauft gewesen war gekauft war gekauft gewesen wird gekauft sein wird gekauft gewesen sein
Množina 1. sind gekauft sind gekauft gewesen waren gekauft waren gekauft gewesen werden gekauft sein werden gekauft gewesen sein
2. seit gekauft seit gekauft gewesen wart gekauft wart gekauft gewesen werdet gekauft sein werdet gekauft gewesen sein
3. sind gekauft sind gekauft gewesen waren gekauft waren gekauft gewesen werden gekauft sein werden gekauft gewesen sein
Konjunktiv aktivni
Lice Prezent Perfekt Preterit Pluskvamperfekt Futur I. Futur II.
Jedina 1. kaufe habe gekauft kaufte hätte gekauft werde kaufen werde gekauft haben
2. kaufest habest gekauft kauftest hättest gekauft werdest kaufen werdest gekauft haben
3. kaufe habe gekauft kaufte hätte gekauft werde kaufen werde gekauft haben
Množina 1. kaufen haben gekauft kauften hätten gekauft werden kaufen werden gekauft haben
2. kaufet habet gekauft kauftet hättet gekauft werdet kaufen werdet gekauft haben
3. kaufen haben gekauft kauften hätten gekauft werden kaufen werden gekauft haben
Konjunktiv pasiva zbivanja
Lice Prezent Perfekt Preterit Pluskvamperfekt Futur I. Futur II.
Jedina 1. werde gekauft sei gekauft worden würde gekauft wäre gekauft worden werde gekauft werden werden gekauft worden sein
2. werdest gekauft seist gekauft worden würdest gekauft wärest gekauft worden werdest gekauft werden werdest gekauft worden sein
3. werde gekauft sei gekauft worden würde gekauft wäre gekauft worden werde gekauft werden werde gekauft worden sein
Množina 1. werden gekauft seien gekauft worden würden gekauft wären gekauft worden werden gekauft werden werden gekauft worden sein
2. werdet gekauft seiet gekauft worden würdet gekauft wäret gekauft worden werdet gekauft werden werdet gekauft worden sein
3. werden gekauft seien gekauft worden würden gekauft wären gekauft worden werden gekauft werden werden gekauft worden sein
Konjunktiv pasiva stanja
Lice Prezent Perfekt Preterit Pluskvamperfekt Futur I. Futur II.
Jedina 1. sei gekauft sei gekauft gewesen wäre gekauft wäre gekauft gewesen werde gekauft sein werden gekauft gewesen sein
2. seist gekauft seist gekauft gewesen wärest gekauft wärest gekauft gewesen werdest gekauft sein werdest gekauft gewesen sein
3. sei gekauft sei gekauft gewesen wäre gekauft wäre gekauft gewesen werde gekauft sein werde gekauft gewesen sein
Množina 1. seien gekauft seien gekauft gewesen wären gekauft wären gekauft gewesen werden gekauft sein werden gekauft gewesen sein
2. seiet gekauft seiet gekauft gewesen wäret gekauft wäret gekauft gewesen werdet gekauft sein werdet gekauft gewesen sein
3. seien gekauft seien gekauft gewesen wären gekauft wären gekauft gewesen werden gekauft sein werden gekauft gewesen sein
Imperativ
Lice
Jednina 2. kaufe
Množina 2. kauft

Usporedba svih oblika indikativa i konjunktiva po glagolskim vremenima uredi

Usporedba svih oblika indikativa i konjunktiva glagola kaufen po glagolskim vremenima.

Prezent
Lice Indikativ aktivni Indikativ pasivni zbivanja Indikativ pasivni stanja Konjunktiv aktivni Konjunktiv pasivni zbivanja Konjunkstiv pasivni stanja
Jedina 1. kaufe werde gekauft bin gekauft kaufe werde gekauft sei gekauft
2. kaufst wirst gekauft bist gekauft kaufest werdest gekauft seist gekauft
3. kauft wird gekauft ist gekauft kaufe werde gekauft sei gekauft
Množina 1. kaufen werden gekauft sind gekauft kaufen werden gekauft seien gekauft
2. kauft werdet gekauft seit gekauft kaufet werdet gekauft seiet gekauft
3. kaufen werden gekauft sind gekauft kaufen werden gekauft seien gekauft
Perfekt
Lice Indikativ aktivni Indikativ pasivni zbivanja Indikativ pasivni stanja Konjunktiv aktivni Konjunktiv pasivni zbivanja Konjunkstiv pasivni stanja
Jedina 1. habe gekauft bin gekauft worden bin gekauft gewesen habe gekauft sei gekauft worden sei gekauft gewesen
2. hast gekauft bist gekauft worden bist gekauft gewesen habest gekauft seist gekauft worden seist gekauft gewesen
3. hat gekauft ist gekauft worden ist gekauft gewesen habe gekauft sei gekauft worden sei gekauft gewesen
Množina 1. haben gekauft sind gekauft worden sind gekauft gewesen haben gekauft seien gekauft worden seien gekauft gewesen
2. habt gekauft seit gekauft worden seit gekauft gewesen habet gekauft seiet gekauft worden seiet gekauft gewesen
3. haben gekauft sind gekauft worden sind gekauft gewesen haben gekauft seien gekauft worden seien gekauft gewesen
Preterit
Lice Indikativ aktivni Indikativ pasivni zbivanja Indikativ pasivni stanja Konjunktiv aktivni Konjunktiv pasivni zbivanja Konjunkstiv pasivni stanja
Jedina 1. kaufte wurde gekauft war gekauft kaufte würde gekauft wäre gekauft
2. kauftest wurdest gekauft warst gekauft kauftest würdest gekauft wärest gekauft
3. kaufte wurde gekauft war gekauft kaufte würde gekauft wäre gekauft
Množina 1. kauften wurden gekauft waren gekauft kauften würden gekauft wären gekauft
2. kauftet wurdet gekauft wart gekauft kauftet würdet gekauft wäret gekauft
3. kauften wurden gekauft waren gekauft kauften würden gekauft wären gekauft
Pluskvamperfekt
Lice Indikativ aktivni Indikativ pasivni zbivanja Indikativ pasivni stanja Konjunktiv aktivni Konjunktiv pasivni zbivanja Konjunkstiv pasivni stanja
Jedina 1. hatte gekauft war gekauft worden war gekauft gewesen hätte gekauft wäre gekauft worden wäre gekauft gewesen
2. hattest gekauft warst gekauft worden warst gekauft gewesen hättest gekauft wärest gekauft worden wärest gekauft gewesen
3. hatte gekauft war gekauft worden war gekauft gewesen hätte gekauft wäre gekauft worden wäre gekauft gewesen
Množina 1. hatten gekauft waren gekauft worden waren gekauft gewesen hätten gekauft wären gekauft worden wären gekauft gewesen
2. hattet gekauft wart gekauft worden wart gekauft gewesen hättet gekauft wäret gekauft worden wäret gekauft gewesen
3. hatten gekauft waren gekauft worden waren gekauft gewesen hätten gekauft wären gekauft worden wären gekauft gewesen
Futur I.
Lice Indikativ aktivni Indikativ pasivni zbivanja Indikativ pasivni stanja Konjunktiv aktivni Konjunktiv pasivni zbivanja Konjunkstiv pasivni stanja
Jedina 1. werde kaufen werde gekauft werden werde gekauft sein werde kaufen werde gekauft werden werde gekauft sein
2. wirst kaufen wirst gekauft werden wirst gekauft sein werdest kaufen werdest gekauft werden werdest gekauft sein
3. wird kaufen wird gekauft werden wird gekauft sein werde kaufen werde gekauft werden werde gekauft sein
Množina 1. werden kaufen werden gekauft werden werden gekauft sein werden kaufen werden gekauft werden werden gekauft sein
2. werdet kaufen werdet gekauft werden werdet gekauft sein werdet kaufen werdet gekauft werden werdet gekauft sein
3. werden kaufen werden gekauft werden werden gekauft sein werden kaufen werden gekauft werden werden gekauft sein
Futur II.
Lice Indikativ aktivni Indikativ pasivni zbivanja Indikativ pasivni stanja Konjunktiv aktivni Konjunktiv pasivni zbivanja Konjunkstiv pasivni stanja
Jedina 1. werde gekauft haben werden gekauft worden sein werden gekauft gewesen sein werde gekauft haben werden gekauft worden sein werden gekauft gewesen sein
2. wirst gekauft haben wirst gekauft worden sein wirst gekauft gewesen sein werdest gekauft haben werdest gekauft worden sein werdest gekauft gewesen sein
3. wird gekauft haben wird gekauft worden sein wird gekauft gewesen sein werde gekauft haben werde gekauft worden sein werde gekauft gewesen sein
Množina 1. werden gekauft haben werden gekauft worden sein werden gekauft gewesen sein werden gekauft haben werden gekauft worden sein werden gekauft gewesen sein
2. werdet gekauft haben werdet gekauft worden sein werdet gekauft gewesen sein werdet gekauft haben werdet gekauft worden sein werdet gekauft gewesen sein
3. werden gekauft haben werden gekauft worden sein werden gekauft gewesen sein werden gekauft haben werden gekauft worden sein werden gekauft gewesen sein

Oblici indikativa prevedeni na hrvatski uredi

Svi oblici indikativa glagola kaufen (kupiti / kupovati) u 1. licu jednine prevedeni na hrvatski.

Oblici indikativa prevedeni s njemačkog na hrvatski
Njemački indikativ Hrvatski indikativ
Prezent aktiv Ich kaufe Prezent aktiv Ja kupim / kupujem
Preterit Ich kaufte Aorist / imperfekt Ja kupih / kupovah
Perfekt Ich habe gekauft Perfekt Ja sam kupio / kupovao
Pluskvamperfekt Ich hatte gekauft Pluskvamperfekt Ja bijah kupio / kupovao

(Ja sam bio kupio / kupovao)

Futur I. Ich werde kaufen Futur I. Ja ću kupiti / kupovati
Futur II. Ich werde gekauft haben Futur II. Ja budem kupio / kupovao
Prezent pasiv

zbivanja

Ich werde gekauft Prezent pasiv

nesvršenih

glagola

Ja bivam kupovan
Preterit Ich wurde gekauft Aorist / imperfekt Ja bijah kupovan
Perfekt Ich bin gekauft worden Perfekt Ja sam bio kupovan
Pluskvamperfekt Ich war gekauft worden Pluskvamperfekt Ja bijah bio kupovan

(Ja sam bio bio kupovan)

Futur I. Ich werde gekauft werden Futur I. Ja ću biti kupovan
Futur II. Ich werde gekauft worden sein Futur II. Ja budem kupovan
Prezent pasiv

stanja

Ich bin gekauft Prezent pasiv

svršenih

glagola

Ja sam kupljen
Preterit Ich war gekauft Aorist / imperfekt Ja bijah kupljen
Perfekt Ich bin gekauft gewesen Perfekt Ja sam bio kupljen
Pluskvamperfekt Ich war gekauft gewesen Pluskvamperfekt Ja bijah bio kupljen

(Ja sam bio bio kupljen)

Futur I. Ich werde gekauft sein Futur I. Ja ću biti kupljen
Futur II. Ich werde gekauft gewesen sein Futur II. Ja budem kupljen

Upotreba pomoćnih glagol sein i haben uredi

Često se pri govorenju njemačkog jezika javlja problem oko toga treba li perfekt, pluskvamperfekt i futur II. nekog glagola tvoriti pomoćnim glagolom haben (imati) ili sein (biti).

Postoji jedan način na koji si govornici hrvatskog jezika uglavnom mogu pomoći oko te dvojbe.

Recept:

  1. uzme se glagol na njemačkom
  2. prevede se na hrvatski
  3. od njega se napravi glagolski pridjev trpni
  4. glagolski pridjev trpni stavi se u rečenicu u hrvatskom jeziku
  5. ako ta hrvatska rečenica ima smisla, onda je u njemačkom potrebno upotrijebiti pomoćni glagol haben (imati), ako ta rečenica u hrvatskom nema smisla, onda je u njemačkom potrebno upotrijebiti pomoćni glagol sein (biti).

Primjer 1. uredi

Glagola sehen prevodi se na hrvatski kao gledati.

Napravi se glagolski pridjev trpni gledan.

Stavi se u rečenicu Ja sam gledan.

Rečenica ima smisla.

Dakle, na njemačkom se kaže Ich habe gesehen.

Primjer 2. uredi

Glagola hören prevodi se na hrvatski kao čuti.

Napravi se glagolski pridjev trpni čuven.

Stavi se u rečenicu Ja sam čuven.

Rečenica ima smisla iako je malo čudna, ali značila bi nešto poput Mene se čulo.

Dakle, na njemačkom se kaže Ich habe gehört.

Primjer 3. uredi

Glagola gehen prevodi se na hrvatski kao ići.

Napravi se glagolski pridjev trpni *iđen (u hrvatskom se glagolski pridjev trpni ne može tvoriti od neprijelaznih glagola).

Stavi se u rečenicu Ja sam *iđen.

Rečenica nema smisla.

Dakle, na njemačkom se kaže Ich bin gegangen.

Vanjske poveznice uredi

Izvori uredi

  1. Glovaci-Bernardi, Zrinjka; Horvatić Bilić, Irena. Gramatika njemačkog jezika 3. izdanje. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 987-953-0-40305-5 Provjerite vrijednost parametra |isbn=: invalid prefix (pomoć)
  2. a b c Voit, Heike. 2018. Kratka gramatika: njemački jezik. Profil Klett. str. 68–72. ISBN 978-953-295-057-1