Glifosat kemijski je spoj iz skupine fosfonata. Biološki je aktivna glavna komponenta nekoliko herbicida širokog spektra. Rabi se od druge polovice 1970-ih godina u svijetu za suzbijanje korova u poljoprivredi, hortikulturi, industriji i kod privatnih domaćinstava. Glifosat djeluje neselektivno na biljke, i kod primjene potrebno je selektivno nanositi ovaj herbicid na onaj korov koji se treba ukloniti tako da se ne bi naškodilo na usjev. Da bi se zaštitio usjev korsnie biljke se mogu s genetičkim inženjeringom učiniti otpornim na glifosat.

3D-model molekule glifosata.
Glifosat

Molekulu glifosata prvi je sintetizirao Henri Martin 1950., a herbicidni učinak otkrio je i patentirao John E. Franz 1970. iz tvrtke Monsanto. Na tržistu se kao herbicid nalazi od 1973. godine, s obzirom na to da je patent istekao 2000. godine danas se na tržištu prodaje niz herbicida s aktivnom tvari glifosat.

Opasnosti uredi

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), odnosno njezina Međunarodna agencija za istraživanja o karcinomu (IARC), objavila je u ožujku 2015 da je herbicid glifosat „vjerojatno kancerogen“.[1]

Novija izučavanja ukazivanju na mogući utjecaja glifosata na zdravlje (posebno na endokrini sustav) i utjecaj na okoliš. Ispite koje je naručila mrežna ekološka organizacija za zaštitu okoliša Friends of the Earth (Prijatelji Zemlje) Europe pokazuju da se tragovi glifosata mogu pronaći u tijelima ljudi. Friends of the Earth su od neovisnog laboratorija u Njemačkoj naručili ispitivanje uzoraka mokraće sakupljenih u 18 europskih zemalja. Rezultati su pokazali da je tragove glifosata moguće pronaći u uzorcima iz svih zemalja. Kada se uzmu u obzir svi prikupljeni uzorci, tragove glifosata je moguće pronaći u čak 44% uzoraka. [2]

Istraživanja na životinjama pokazuju da se prilikom konzumacije biljaka na kojima se nalazi glifosata da se oko 15-30% apsorbira u tijelu te životinje. U istim istraživanjima dokazano je da je glikofosfat pronađen u krvi i tkivima ispitanih životinja. U procesu raspada, od manjih količina glifosata može nastati l-aminometilfosfonska kiselina (eng: aminomethyphosphonic acid; skraćeno AMPA). Dokazi ukazuju da 1% glifosata ostaje u tijelu i tjedan dana nakon izlaganja.[2]

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Glifosat

Izvori uredi

  1. za Italiju i Francusku kancerogen, a za Hrvatsku - prihvatljiv. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. lipnja 2016. Pristupljeno 22. svibnja 2016. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. a b Glifosati u Hrvatskoj – razlozi za zabrinutost