Goslar

Goslar je povijesni grad u Donjoj Saskoj u Njemačkoj. On je administrativno središte okruga Goslar, a nalazi se na sjeverozapadnoj padini planine Harz. Goslar je staro rudarsko središte s rudnim ležištem u obližnjem Rammelsbergu) olovo, cink, bakar, srebro, zlato) koji su se iskorištavali od 968. do zatvaranja 1988. god. Grad je industrijsko (kemijska, kovinska, tekstilna i elektrotehnička industrija), kulturno i turističko središte s mnogim znamenitostima. Stari dio grada i rudnici Rammelsberga su UNESCO-ova svjetska baština.

Goslar
Koordinate: 51°54′N 10°25′E
Država	Njemačka
Savezna država	Donja Saska
Upravno područje	Goslar
Gradonačelnik	Henning Binnewies (SPD)
Površina	92,58 km2
Nadmorska visina	255 m
Stanovništvo	41.455 (31. prosinca 2009.)
Gustoća stanovništva	448 stan./km2
Poštanski broj	38640-38642-38644
Pozivni broj	05321, 05325
Registarska oznaka	GS
Službena stranica goslar.de
Karta
Goslar
Položaj grada na karti Njemačke

Panorama Goslara sa sjevernog tornja crkve na središnjem trgu (Marktkirche)

Povijest

Pečat grada Goslara iz 1240. god.

Salijski car Henrik I. osnovao je grad 922. god. nakon što su otkrivena ležišta srebra u obližnjem Rammelsbergu. Članom Hanze postaje u 13. st., a zahvaljujući bogatstvu iz rudnika srebra, grad je postao slobodnim gradom Svetog Rimskog Carstva od 1290. god. Srednjovjekovni carski dvorac (Kaiserpfalz) je izgrađen oko 1040. god. i odmah je postao ljetnom rezidencijom careva, osobito Henrika III. koji ju je posjetio dvadesetak puta, te je i sahranjen u gradu Goslaru. Tada je izgrađena i srednjovjekovna katedrala od koje je ostao samo trijem u izvornom obliku. U 16. st. Goslar dobiva gradsku vijećnicu u kojoj je danas muzej rudarstva.

U zimu 1798. god., najhladnijoj u tom stoljeću, mladi engleski pjesnik William Wordsworth je u Goslaru započeo pisati svoju autobiografsku poemu Preludij (Razvoj pjesnikova uma). Goslar je pripojen Pruskoj 1802. god., a poslije se nalazi pod Vestfalijom (1807. – 1814.), Pruskom (1814. – 1815.), Hannoverom (1815. – 1866.) i ponovno pod Pruskom (od 1866.).

Znamenitosti

Rudnici Rammelsberga, povijesni grad Goslar i vodovodni sustav Gornji Hartz
Svjetska baština – UNESCO
Država	Njemačka
Godina uvrštenja	1992. (16. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo	i, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:623
Koordinate	51°54′22″N 10°25′45″E (WD)

Stari dio grada Goslara je od 1992. god. upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Tu se nalaze:

• Carski dvorac iz oko 1040. god.; jedna od najstarijih svjetovnih zgrada u Njemačkoj. Obnovljen od 1867. – 1879. god.
• Ostaci srednjovjekovnih gradskih zidina s tornjevima iz 16. st.
• Široka vrata (Breites Tor)
• Vijećnica iz 12. st.
• Kuće iz 13. – 16. st.
• Romaničke i barokne crkve (Neuwerkirche, Frankenbergkirche, i dr.)

U gradu se nalaze i brojni muzeji, i to prirodnih znanosti, umjetnosti, kulturne povijesti (u kojem se čuva zbirka zakona Goslarski statuti iz 14. st.), te lova i šumarstva.

• 
  Toranj Zwinger u kojemu je danas restoran i muzej srednjovjekovlja
• 
  Hotel Kaisersworth (bivša zgrada zlatarskog ceha iz 1494. god.) 1885. god.
• 
  Gotička gradska vijećnica (Rathaus)
• 
  Carski dvorac (Kaiserpfalz)
• 
  protestantska crkva sv. Petra i Pavla (Frankenbergerkirche)

Partnerski gradovi

• Arcachon, Francuska, 1965.
• Beroun, Češka Republika, 1989.
• Brzeg, Poljska, 2000.
• Ra'anana, Izrael, 2006.
• Windsor and Maidenhead, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1969.

Vanjske poveznice

• Službene stranice grada (njem.) (engl.)
• Goslar na UNESCOvim stranicama  Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. rujna 2006. (Wayback Machine)

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Goslar