Wikipedija

Gruzijska pisma

Gruzijska pisma su tri pisma koja se koriste za pisanje gruzijskoga jezika: asomtavruli, nushuri i mhedruli. Njihova slova su ekvivalentna, dijele iste nazive i abecedni red, a sva tri su jednodomna (nema razlike između velikih i malih slova). Iako se koriste sva tri oblika, mhedruli se uzima kao standard za gruzijski jezik i njemu povezane kartvelske jezike.

Gruzijska pisma
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Gruzijska pisma
Gruzija
Regija: Azija
Godina upisa: 2016.
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO:01205

Izvorno je bilo 38 slova.[1] Gruzijski jezik trenutno ima 33 slova abecede, a pet slova se više ne koriste. Abeceda mingrelskoga jezika ima 36 slova: 33 gruzijska, jedno slovo koje se više ne koristi u gruzijskome i dva dodatna slova specifična za mingrelski jezik. Ista slova, uz jedno slovo posuđeno iz grčkoga, koriste se u abecedi od 35 slova čanskoga jezika. Četvrti kartvelski jezik, svanski jezik, obično se ne zapisuje, ali za njega se koriste slova abecede mingrelskoga jezika s dodatnim zastarjelim gruzijskim slovom, a ponekad i dopunski dijakritički znakovi za brojne samoglasnike jezika.[2]

Gruzijska pisma imaju nacionalni status kulturnog naslijeđa u Gruziji od 2015. godine.[3] Od 2016. godine sva tri pisma su na UNESCO-ovom reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine.[4][5]

Pisma uredi

Asomtavruli uredi

Asomtavruli slova
Ⴀ Ⴁ Ⴂ Ⴃ Ⴄ Ⴅ Ⴆ Ⴡ Ⴇ Ⴈ Ⴉ Ⴊ Ⴋ Ⴌ
Ⴢ Ⴍ Ⴎ Ⴏ Ⴐ Ⴑ Ⴒ Ⴣ ႭჃ, Ⴓ Ⴔ Ⴕ Ⴖ Ⴗ Ⴘ
Ⴙ Ⴚ Ⴛ Ⴜ Ⴝ Ⴞ Ⴤ Ⴟ Ⴠ Ⴥ  

Nushuri uredi

Nushuri slova
ⴀ ⴁ ⴂ ⴃ ⴄ ⴅ ⴆ ⴡ ⴇ ⴈ ⴉ ⴊ ⴋ ⴌ
ⴢ ⴍ ⴎ ⴏ ⴐ ⴑ ⴒ ⴣ ⴍⴣ, ⴓ ⴔ ⴕ ⴖ ⴗ ⴘ
ⴙ ⴚ ⴛ ⴜ ⴝ ⴞ ⴤ ⴟ ⴠ ⴥ

Mhedruli uredi

Mhedruli slova
ა ბ გ დ ე ვ ზ ჱ თ ი კ ლ მ ნ
ჲ ო პ ჟ რ ს ტ ჳ უ ფ ქ ღ ყ შ
ჩ ც ძ წ ჭ ხ ჴ ჯ ჰ ჵ ჶ ჷ ჺ ჸ ჹ

Čitanje uredi

slovo ime brojčano
značenje 		IPA ISO 9984 romanizacija ćirilični
prijeslov 		mxedruli (მხედრული) nushuri (ⴌⴓⴑⴞⴓⴐⴈ) asomtavruli (ႠႱႭႫႧႠႥႰႳႪႨ)
ა ანი 1 ɑ A a A a А а      
ბ ბანი 2 b B b B b Б б      
გ განი 3 g G g G g Г г      
დ დონი 4 d D d D d Д д      
ე ენი 5 ɛ E e E e Э э, Е е      
ვ ვინი 6 v V v V v В в      
ზ ზენი 7 z Z z Z z З з      
ჱ ჰე 8 ɛj[6] — — —      
თ თანი[7] 9 tʰ T' t' T t Ҭ ҭ      
ი ინი 10 ɪ I i I i И и      
კ კანი 20 k' K k K' k' К к      
ლ ლასი 30 l L l L l Л л      
მ მანი 40 m M m M m М м      
ნ ნარი 50 n N n N n Н н      
ჲ ჲე 60 j[8] — — Й й      
ო ონი 70 ɔ O o O o О о      
პ პარი 80 p' P p P' p' П п      
ჟ ჟანი 90 ʒ Ž ž Zh zh Ж ж      
რ რაე 100 r R r R r Р р      
ს სანი 200 s S s S s С с      
ტ ტარი 300 t' T t T' t' Т т      
ჳ ვიე 400 wi[9] — — —      
უ უნი — u U u U u У у      
ფ ფარი 500 pʰ P' p'[10] P p Ҧ ҧ      
ქ ქანი 600 kʰ K' k'[11] K k Қ қ      
ღ ღანი 700 ʁ Ḡ ḡ[12] Gh gh Ҕ ҕ (Г' г')      
ყ ყარი 800 q' Q q[13] Q' q' Ҟ ҟ      
შ შინი 900 ʃ Š š Sh sh Ш ш      
ჩ ჩინი 1000 tʃ Č' č' Ch ch Ч ч      
ც ცანი 2000 ts C' c' Ts ts Ц ц      
ძ ძილი 3000 dz J j Dz dz Ӡ ӡ      
წ წილი 4000 tsʼ C c Ts' ts' Ҵ ҵ      
ჭ ჭარი 5000 tʃʼ Č č Ch' ch' Ҷ ҷ      
ხ ხანი 6000 χ X x Kh kh Х х      
ჴ ჴარ 7000 q[14] — — —      
ჯ ჯანი 8000 dʒ J̌ ǰ J j Џ џ      
ჰ ჰაე 9000 h H h[15] H h Ҳ ҳ      
ჵ ჰოე 10000 hɔɛ[16] — — —      
ჶ ჶ -[17] ? — — —  
ჷ ჷ -[18] ? — — —  
ჸ ჸ -[19] ? — — —  
ჹ ჹ -[20] ? — — —
ჺ ჺ -[20] ? — — —

Vidi uredi

  • hucuri, starogruzijsko crkveno pismo, zamijenilo ga pismo mhedruli. Hucuri pokazuje sličnosti s nekim armenskim slovima (maštocevskog).

Izvori uredi

  1. ↑ Machavariani, E. Georgian manuscripts Tbilisi, 2011.
  2. ↑ Standard Languages and Multilingualism in European History, Matthias Hüning, Ulrike Vogl, Olivier Moliner, John Benjamins Publishing, 2012, p.299
  3. ↑ Georgian alphabet granted cultural heritage status. Agenda.ge. Pristupljeno 4. studenoga 2023.
  4. ↑ UNESCO - Decision of the Intergovernmental Committee: 11.COM 10.b.13. ich.unesco.org (engleski). Pristupljeno 4. studenoga 2023.
  5. ↑ UNESCO - Living culture of three writing systems of the Georgian alphabet. ich.unesco.org (engleski). Pristupljeno 4. studenoga 2023.
  6. ↑ Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჱ.
  7. ↑ T s pridihom, kao u "thir".
  8. ↑ Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჲ.
  9. ↑ Starinsko slovo. Ne primjenjuje se više. Mhedruli je rabio samo ჳ .
  10. ↑ P s pridihom, kao u "phati".
  11. ↑ K s pridihom, kao u "kha".
  12. ↑ Zvonko g.
  13. ↑ Suglasnik k, za odsutnosti udiha.
  14. ↑ Starinsko slovo. Q̕ar , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჴ .
  15. ↑ Gluho g.
  16. ↑ Starinsko slovo. Izgovara se kao [oː] , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჵ .
  17. ↑ Dodatno slovo. Ne primjenjuje se više, izgovaralo se kao "f".
  18. ↑ Dodatno slovo. Izgovara se kao ⁠ə⁠ . Postojao u hucuriju, danas ga koriste još mingrelski i švanski jezik.
  19. ↑ Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje, zadržao se u mingerlskom i svanskom jeziku. Predstavljao je grlena stanka [⁠ʔ⁠] .
  20. ↑ a b Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gruzijska_pisma&oldid=6852642"