Harper Lee
Nelle Harper Lee, (Monroeville, Alabama, 28. travnja 1926. — Monroeville, 19. veljače 2016.),[1][2][3] američka spisateljica. Autorica glasovitog romana Ubiti pticu rugalicu (1960.), koji se smatra modernim klasikom[4] i bitnim utjecajem na pokret za građanska prava američkih crnaca tijekom 1960-ih.
Život i djelo uredi
Rođena 1926., Harper Lee je odrasla u južnjačkom gradu Monroevilleu, gdje se sprijateljila s budućim slavnim piscem Trumanom Capoteom. Pohađala je sveučilište Huntingdon u Montgomeryu (1944. – 1945.), te potom studirala pravo na Sveučilištu Alabama (1945. – 1949.). Tijekom studija piše za časopise Huntress i Rammer Jammer koji izlaze na kampusu. Na oba sveučilišta piše kratke priče i druga djela o rasnoj nepravdi, temi koja se tada rijetko spominjala na kampusu.[5]
U New York seli 1950. i radi kao trgovkinja za rezervacije britanske zračne kompanije. Tu počinje pisati kolekciju eseja i kratkih priča o ljudima u Monroevilleu. Godine 1957. pokazuje svoja djela književnom agentu kojeg joj je preporučio Capote. Urednik u izdavačkoj kući J. B. Lippincott joj savjetuje da da otkaz u zračnoj kompaniji i da se usredotoči na pisanje. Zahvaljujući donacijama prijatelja, među kojima su bili i Michael i Joy Brown i Alice Lee Finch,[6] mogla je neometano pisati godinu dana.[7]
Na romanu Ubiti pticu rugalicu, pisanom u stilu tzv. južnjačke gotike, je radila dvije i pol godine te je objavljen 1960. Za nj je 1961. nagrađena Pulitzerovom nagradom za književno djelo, a izglasan je i za najbolji roman stoljeća u Library Journal.[8] Radnja se događa u fiktivnom gradiću Maycomb u Alabami u vrijeme rasnih netrpeljivosti 1930-ih, nekoliko godina nakon Velike ekonomske krize. Priča je ispričana iz vizure djevojčice čiji samohrani otac, pravični odvjetnik Atticus Finch, zastupa crnca Toma Robinsona što je nepravedno optužen za silovanje bjelkinje.[4] Istoimeni film redatelja Roberta Mulligana je po knjizi snimljen 1962. i također polučio uspjeh. Lee se 1964. povukla od medijske i javne pažnje koja ju je okruživala zbog romana.
Knjiga je imala velik utjecaj na društvo. Smatra se da je pomogla uspjehu pokreta za građanska prava američkih crnaca tijekom 1960-ih. Različiti autori ističu da je pomogla američkom Jugu da se suoči s rasnim tenzijama i predrasudama, i dala "Južnjacima način da razumiju rasizam s kojim su odgojeni, te da nađu novi način". Neki uspoređuju njen utjecaj s utjecajem romana Čiča Tomina koliba uoči Američkog građanskog rata i ukidanja ropstva. Američki predsjednik George W. Bush ju je 2007. odlikovao Ordenom slobode, rekavši uz ostalo: "Ubiti pticu rugalicu je utjecao na karakter naše zemlje prema boljem".[9]
Lee je 14. srpnja 2015. objavila drugi roman "Idi, postavi stražara" (Go Set a Watchman), 55 godina poslije svog prvijenca.[10] Premda najavljivan kao nastavak prvog romana, zapravo se radi o ranijoj verziji. Autorica je i nekoliko eseja, među kojima se ističe onaj o povijesti Alabame (Romance and High Adventure, 1983).[4]
Izvori uredi
- ↑ http://www.vecernji.hr/knjige/preminula-cuvena-americka-spisateljica-harper-lee-1061711
- ↑ http://www.al.com/news/index.ssf/2016/02/harper_lee_dead_at_age_of_89_t.html
- ↑ http://edition.cnn.com/2016/02/19/entertainment/harper-lee-obit-feat/index.html
- ↑ a b c LZMK, Hrvatska enciklopedija, Lee, Harper (pristupljeno 9. prosinca 2017.)
- ↑ Shields (2006), str. 79–99.
- ↑ Oxoby, Marc C. 2012. Hey, Boo: Harper Lee & To Kill a Mockingbird (2011). Communications and Mass Media Collection. 42 (2): 127. Pristupljeno 26. studenoga 2013.
- ↑ Nelle Harper Lee Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. prosinca 2007. (Wayback Machine) Alabama Academy of Honor: Alabama Department of Archives and History (2001). Preuzeto 26. studenog 2013.
- ↑ http://www.pbs.org/wnet/americannovel/timeline/tokillamockingbird.html
- ↑ President Bush Honors Medal of Freedom Recipients, priopćenje za tisak Bijele kuće, 5. studenog 2007 (pristupljeno 9. prosinca 2017.)
- ↑ http://www.theguardian.com/books/2015/feb/03/harper-lee-new-novel-to-kill-a-mockingbird?CMP=fb_gu