Isfahan 1 (perzijski: اصفهان [esfæˈɦɔːn]), također poznat i kao Ispahan ili Esfahan 2, grad u središnjem Iranu i administrativno sjedište Isfahanske pokrajine. Nalazi se oko 400 kilometara južno od glavnoga grada Teherana, na rubu planinskog masiva Zagros odnosno u dolini rijeke Zajande-Rud. Grad ima 1,600.554 stanovnika, a šire gradsko područje oko dva milijuna što ga čini drugom aglomeracijom po veličini u zemlji.

Isfahan
اصفهان
Spadana, Spahan, Sepahan,
Espahan, Hispahan, Esfahan
Isfahanske znamenitosti
Isfahanske znamenitosti
Isfahanske znamenitosti
Nadimak: Nesfe Džahan („Pola svijeta”)
Koordinate: 32°41′N 51°41′E / 32.683°N 51.683°E / 32.683; 51.683
Država Iran
Pokrajina Isfahanska pokrajina
Vlast
 - Gradonačelnik Morteza Sakaeian Nedžad
Površina
 - Ukupna 106.179 km²
Visina 1590 m
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 1,583.609
Vremenska zona IRST (Iransko standardno vrijeme) (UTC+3:30)
 - Ljeto (DST) IRDT (UTC+4:30)
Službena stranica www.isfahan.ir
Zemljovid
Plan grada Isfahana
Plan grada Isfahana

Plan grada Isfahana
Isfahan na zemljovidu Irana
Isfahan
Isfahan
Isfahan na zemljovidu Irana

Povijest uredi

Isfahan je bio značajno gradsko središte još u predislamsko doba, no nagli razvoj grada započinje nakon islamskog osvajanja 640. godine. Najveći je procvat doživio u doba vladavine dinastije Safavida koji su Isfahan 1598. proglasili prijestolnicom i u njemu podigli brojne velebne građevine i zasadili vrtove. U 17. stoljeću u gradu živi oko 600.000 stanovnika, ne samo iranskih šijita, već i velik broj armenskih kršćana, Gruzijaca i Židova.

Upravo iz razdoblja vladavine Safavida (16. i 17. stoljeće) potječe većina impresivnih džamija koje spadaju među najznačajnije u Iranu, a mnoge su uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Na tom se popisu nalazi i veličanstveni Imamov trg (ranije poznat i kao Meidān-e Šāh - „Šahov trg” ili Nakš-e Džahan - „Slika svijeta”), građen između 1590. i 1595. godine. Sa svojom površinom od gotovo 9 hektara spada među najveće trgove na svijetu.

Godine 1722. Isfahan osvajaju paštunski Hotakiji, čime započinje postupni pad političkog značenja ovog grada. Tako Isfahan gubi status prijestolnice, a glavni grad postaje Mašhad, kasnije Širaz odnosno Teheran.

No Isfahan do današnjeg dana ostaje važno kulturno, obrazovno, vjersko i gospodarsko središte. Ekonomsku okosnicu stoljećima čini tradicionalni umjetnički obrt, poput proizvodnje svjetski poznatih perzijskih sagova, a dvadesetih godina 20. stoljeća (dolaskom na vlast pahlavijske dinastije) počinje se razvijati i moderna industrija pa Isfahan postaje i značajan industrijski centar (prehrambena, metaloprerađivačka, naftna, tekstilna industrija). Osim toga, grad je jedan od centara spornog iranskog nukleranog programa.

Spomenici i znamenitosti uredi

Sakralni objekti uredi

Palače uredi

  • Kraljevska palača Ālī Kāpū, 17. st.
  • Palača Talar-e-Ašraf, 17. st.
  • Palača Hašt Behešt (Palača osam rajeva), 17. st.
  • Palača-paviljon Čehel Sotun (Palača četrdeset stupova), 17. st.

Mostovi uredi

  • Pol-e Šahrestan, vjerojatno 11. st
  • Si-o-se Pol (Most na 33 luka), 17. st.
  • Pol-e Hadžu, 17. st
  • Pol-e Džuj, 17. st

Galerija uredi

Poveznice uredi

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Isfahan

Napomene uredi

  1. 1  Hrvatski jezični portal [1]
  2. 2  Hrvatski obiteljski leksikon daje prednost nazivu Esfahan [2]