Prof. dr Ivan Klajn (Beograd, 31. siječnja 1937. – Beograd, 31. ožujka 2021.), bio je srpski jezikoslovac i povjesničar jezika.

Životopis uredi

Bio je redovni član Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU). Za dopisnog člana izabran je 1997. godine, a za redovnog 2003. godine. Završio je studij talijanskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Kao redovni profesor na istom fakultetu predaje talijanski jezik i usporednu gramatiku romanskih jezika. Područje Klajnova rada su, osim romanistike, i tvorba riječi, jezično savjetništvo i standardizacija suvremenoga srpskog jezika. Najznačajnija su Klajnova djela: "Rečnik jezičkih nedoumica", "Tvorba reči u savremenom srpskom jeziku" (I-II) i "Italijansko-srpski rečnik". S očeve strane, Klajn je židovskog podrijetla. Obitelj njegova oca Huga Klajna je generacijama živjela u Vukovaru. Znatan dio njegove obitelji je stradao u koncentracijskom logoru Jasenovac.[1]

Knjige i članci uredi

Od 1974. godine piše (dvo)tjedne rubrike o problemima suvremenog srpskog jezika najprije u "Borbi", a zatim u "Politici" i u "Ilustrovanoj Politici", a posljednjih desetak godina u NIN-u.

Od prvog broja glavni je urednik jezikoslovnog časopisa Jezik danas, koji izdaje Matica srpska. Objavio je veći broj radova u jezikoslovnim časopisima i 18 knjiga:

  • "Ispeci pa reci"
  • "Istorijska gramatika španskog jezika"
  • "Italijansko-srpski rečnik" (2 izdanja)
  • "Jezik oko nas" (1980.)
  • "Lingvističke studije" (2000.)
  • "O funkciji i prirodi zamenica" (1985.)
  • "Pisci i pismenjaci" (1994.)
  • "Razgovori o jeziku" (1978.)
  • "Rečnik jezičkih nedoumica" (6 izdanja)
  • "Rečnik novih reči" (1992. )
  • "Stranputice smisla"
  • "Tvorba reči u savremenom srpskom jeziku" - prvi dio (2002.)
  • "Tvorba reči u savremenom srpskom jeziku"- drugi dio 2003.
  • "Uticaji engleskog jezika u italijanskom" (1971.)
  • "Srpski jezički priručnik" (2007.)

U suautorstvu s Pavlom Ivićem, Mitrom Pešikanom i Branislavom Brborićem napisao je "Jezički priručnik" u izdanju Radio-televizije Beograd (1991.). U zborniku "Srpski jezik na kraju veka" (1996.) napisao je dio o leksici. Njegov "Rečnik jezičkih nedoumica" doživio je šest izdanja. Za "Italijansko-srpski rečnik" (drugo izdanje, 2000.) dobio je nagradu talijanske vlade.

Prevodilaštvo uredi

Preveo je veći broj knjiga s talijanskog i engleskog jezika. Njegov prijevod komedije Giordana Bruna "Svećar" izvodio se u "Ateljeu 212" u Beogradu. Jedan je od priređivača srpskog izdanja "Kembričke enciklopedije jezika" ("Nolit", Beograd, 1995) Davida Crystala i jedan od prevoditelja (uz Borisa Hlebeca) srpskog izdanja "Enciklopedijskog rečnika moderne lingvistike" ("Nolit", Beograd, 1988) istog autora.

Članstva uredi

Bio je član Savjeta Vukove zadužbine. Bio je član Odbora za standardizaciju srpskog jezika i predsjednik Komisije za odnose s javnošću i rješavanje neodložnih pitanja. Također je bio suradnik Matice srpske. Potpisnik je Deklaracije o zajedničkom jeziku, u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika.[2]

Enigmatika uredi

Zanimao se i za enigmatiku. U zagrebačkom Vjesnikovom kvizu (i njegovim posebnim izdanjima) objavio je nekoliko članaka s enigmatskom tematikom, kao i nekoliko zagonetaka (npr. palindromnih rečenica) ili zadataka povezanih s jezikom. Dio njegovih enigmatskih doprinosa spomenut je u knjizi "Kombinatorika u igrama riječi" Alojza Buljana (Matica hrvatska - ogranak Novska, Novska, 2003).

Napomena uredi

U Enciklopediji Britanici pogrešno su navedeni naslovi Klajnovih knjiga: umjesto "Pisci i pismenjaci" piše "Pisma i pismenjaci", a umjesto "Uticaji engleskog jezika u italijanskom" piše "Uticaj ...".

Vanjske poveznice uredi

Izvori uredi

  1. (srp.) Nikolić, Aleksandar. 18. srpnja 2011. Ivan Klajn: Krleža me je učio tajnama fine književnosti. Blic. Pristupljeno 16. kolovoza 2013.
  2. Deklaracija o zajedničkom jeziku. Jezici i nacionalizmi. Pristupljeno 27. ožujka 2024.