Ivan VIII. Paleolog

Ivan VIII. Paleolog (grč. Ἰωάννης Παλαıολόγος, Iōánnēs Palaiológos) (Carigrad, 18. prosinca 1392. – Carigrad, 31. listopada 1448.), bizantski car od 1425. do 1448. godine.

Ivan VIII. Paleolog Ἰωάννης Παλαıολόγος
Portret cara Ivana VIII. Paleologa
bizantski car
Vladavina	1425. – 1448.
Prethodnik	Manuel II. Paleolog
Nasljednik	Konstantin XI. Paleolog
Supruge	Ana Moskovska Sofija Montferratska Marija Trapezuntska
Dinastija	Paleolog
Otac	Manuel II. Paleolog
Majka	Jelena Dragaš
Rođenje	18. prosinca 1392., Carigrad
Smrt	31. listopada 1448., Carigrad
Vjera	pravoslavac

Bio je sin cara Manuela II. i carice Jelene Dragaš. U trenutku preuzimanja carske krune nekada moćno Bizantsko Carstvo bilo je već odavno svedeno tek na prijestolnicu Carigrad i njegovu okolicu. Preostalim djelićima Carstva na Mramornom moru i Peloponezu upravljala su njegova braća kao samostalni vladari. Carstvo je bilo raskomadano i oslabljeno te gospodarski i novčano uništeno. Jedina svijetla točka bilo je bizantsko osvajanje čitavog Peloponeza i uništenje francuskih državica na njemu.

Pritisnut osmanskom opašnošću pokušao je poput svoga djeda, cara Ivana V. (1341. – 1391.) i oca Manuela II. (1391. – 1425.), postići crkvenu uniju između rimokatolika i pravoslavaca kako bi ishodio vojnu i novčanu pomoć Zapada. Kao prijestolonasljednik obišao je mnoge zapadne dvorove u potrazi za pomoći te je, kao car, stigao 1438. godine u Ferraru u pratnji svoga brata Demetrija, patrijarha Josipa, nekoliko metropolita i episkopa, gdje je 9. travnja otvoren koncil koji je, kao i onaj u Firenci trajao veoma dugo i uz brojne razmirice i svađe. Tek je 6. srpnja 1439. godine proglašena crkvena unija u firentinskoj katedrali. Unatoč tome što je car priznao papinski primat, pomoć nije stigla.

Uspjesi erdeljskog vojvode Ivana Hunjadija u borbi protiv Turaka ponukali su rimskog papu da pozove europske narode u križarski rat te se uskoro u Ugarskoj okupila vojska od 25.000 boraca pod vodstvom kralja Vladislava I. Jagelovića, Hunjadija i srpskog despota Đurđa Brankovića. Isprva je kršćanska vojska imala dosta uspjeha u ratu, što je prisililo sultana Murata II. da se dogovori sa svojim protivnicima i sklopi primirje u trajanju od deset godina. Međutim, rimska kurija je zahtijevala nastavak ratovanja te je oslobodila kralja prisege i u očekivanju pomoći mletačke flote, pozvala u napad na osmanske snage. Međutim, mletačko brodovlje nije uspjelo zaustaviti nadiranje turske vojske te je kod Varne došlo do presudnog boja, dana 10. studenog 1444. godine, u kojem je kršćanska vojska teško poražena u bitci, što je zapečatilo sudbinu Carigrada.

Unatoč katastrofalnom porazu kršćanske vojska sa Zapada, despot Konstantin nastavio je vojnu kampanju u središnjoj Grčkoj, gdje je poharao Beociju i proširio svoju vlast na Fokidu i ostalu Grčku sve do Pinda. No, uskoro je stigao osmanski odgovor kada je Murat II. upao s velikom vojskom u Grčku 1446. godine te opustošio Moreju i odveo za sobom 60.000 zarobljenika.

Car Ivan VIII. umro je 1448. godine bez muških potomaka, a jer je i Teodor već bio mrtav, na prijestolju ga je naslijedio mlađi brat Konstantin XI. Paleolog.

Literatura

• Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. – 1453., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2006. ISBN 953-212-297-4

Vanjske poveznice

• Ivan VIII. Paleolog - Hrvatska enciklopedija
• Ivan VIII. Paleolog - Proleksis enciklopedija

Ivan VIII. Paleolog Dinastija Paleolog Rođ. 18. prosinca 1392. Umr. 31. listopada 1448.
Vladarske titule
prethodnik Manuel II. Paleolog	bizantski car 1425.–1448.	nasljednik Konstantin XI. Paleolog

Nedovršeni članak Ivan VIII. Paleolog koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.