Wikipedija

Ive Mažuran

Ive Mažuran (Brušane, 23. studenoga 1928. − Zagreb, 16. prosinca 2016.),[1][2] hrvatski je povjesničar i pisac.

Životopis uredi

Ive (Ivan) Mažuran rodio se u Brušanima 1928. godine. Gimnaziju je pohađao u Osijeku i Zagrebu. Povijest je studirao i diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je također i doktorirao 1990. godine.[1] Nakon završetka studija u Osijeku se, u Muzeju Slavonije,[3] počinje baviti znanstvenim i istraživačkim radom te kao kustos muzeja radi od 1954. do 1960. godine.[1] Zatim je radio kao arhivist u Historijskom arhivu u Osijeku od 1960. do 1969. godine a kao ravnatelj od 1969. godine.[1] Od 1970. godine do umirovljenja 1994. godine bio je urednikom u Školskoj knjizi u Zagrebu.[1]

U Osijeku je deset godina, od 1962. do 1972. godine, bio urednikom književnoga časopisa Revija.[4]

Znanstvena djelatnost uredi

Objavio je oko 100 znanstvenih i stručnih radova i više od 20 knjiga te se bavio uredničkim poslovima u izdavačkom poduzeću Školska knjiga iz Zagreba gdje je uredio nekoliko stotina udžbenika, stručnih i znanstvenih knjiga. Mažuranov znanstveni i istraživački rad većinom je o prošlosti grada Osijeka i Slavonije, posebno u razdoblju osvajačkih ratova i osmanske vladavine u osvojenim dijelovima Hrvatske te vremenskom razdoblju u Slavoniji neposredno nakon oslobodilačkih ratova protiv Osmanskoga Carstva. Knjiga Hrvati i Osmansko Carstvo kapitalno je djelo hrvatske historiografije kakvo u Hrvata do tad nikad nije bilo. Djelo je sintetički pisano, osmišljeni prinos o tzv. istočnim temama u hrvatskoj povijesti koji donosi nove poglede, a Mažuran je za napisati ovu knjigu četiri desetljeća predano radio i istraživao hrvatske, turske, austrijske i mađarske povijesne arhive.[5]

Djela uredi

  • Srednjovjekovni Osijek: od rimske Murse do turskog Osijeka, Osijek, 1962.
  • Najstariji zapisnik općine Osijek - Tvrđa od 1705. do 1746 godine. Uvod u historiju Osijeka XVIII stoljeća, Osijek, 1965.
  • Popis zapadne i srednje Slavonije 1698. i 1702. godine, Osijek, 1966.
  • Građa o radničkom pokretu Osijeka i Slavonije: 1867-1894., Osijek, 1967.
  • Rješenja Zemaljske uprave za Slavoniju 1738-1742, Osijek, 1970. (Građa za historiju Osijeka i Slavonije, knj. 3)[6]
  • Osijek, Osijek, 1971. (2. dop. izd. 1978.)
  • Čudesa Ivana Kapistrana Ilok AD 1460, Osijek, 1972.
  • Stanovništvo Osijeka: 1693-1703, Osijek, 1974.
  • Urbanistički razvoj i spomenički značaj osječke Tvrđe, Osijek, 1974.
  • Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698. godine, Osijek, 1988.
  • Požega i Turci: predavanje i izložba u povodu 300 godina oslobođenja Požege od Turaka, Izložbena dvorana Muzeja Požeške kotline, 25. ožujka-7. travnja 1988. godine, Slavonska Požega, 1988. (suautor: Matko Peić)[7]
  • Izvještaji Caraffine komisije o uređenju Slavonije i Srijema nakon osmanske vladavine 1698. i 1702. godine, Osijek, 1989.
  • Povijest hrvatske od 15-18. stoljeća
  • Hrvati - slike iz ratničke prošlosti, Zagreb, 1993. (suautori: Stanko Vrtovec (Fotograf), Zvonimir Grbašić (ilustrator), Julio Radilović-Jules (ilustrator), Mladen Trnski (pisac)
  • Stanovništvo i vlastelinstva u Slavoniji 1763. godine i njihova ekonomska podloga, Osijek, 1993.
  • Srednjovjekovni i turski Osijek, Osijek-Zagreb, 1994.
  • Osijek na obalama stoljeća, Osijek, 1997. (suautor Josip Vrbešić)
  • Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998.
  • Grad i tvrđava Osijek, Osijek, 2000.
  • Janjevo: sedam stoljeća opstojnosti Hrvata na Kosovu, Zagreb, 2000. (suautor Nikola Čolak)
  • Popis sandžaka Požega 1579. godine, Osijek, 2001.
  • Karlobag 1251. – 2001., Karlobag, 2001. (suautori: Ante Krešić (fotograf) i Željko Rišner (fotograf)
  • Spomenica Matice hrvatske: 1842. – 2002., Zagreb, 2004. (suautor Josip Bratulić)
  • Valpovo: sedam stoljeća znakovite prošlosti, Valpovo-Osijek, 2004.[1][8]
  • Osnivanje vojne granice u Slavoniji 1702. godine, Osijek, 2005.
  • Putokaz jednog života: autobiografske zabilješke, Osijek, 2013.

Literatura uredi

  • Hrvati i Osmansko Carstvo, Golden marketing, Zagreb, 1998., ISBN 953-6168-38-3, bilješka o autoru, str. 365.

Izvori uredi

  1. ↑ a b c d e f Proleksis enciklopedija: Mažuran, Ive (Ivan), preuzeto 21. ožujka 2012.
  2. ↑ (): Umro povjesničar Ive Mažuran  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. prosinca 2016. (Wayback Machine), Historiografija.hr - Portal hrvatske historiografije, 18. prosinca 2016. Pristupljeno 24. prosinca 2016.
  3. ↑ Muzej Slavonije Osijek: Povijest muzeja, preuzeto 21. ožujka 2012.
  4. ↑ Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Revija: časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja / odgovorni urednik Branko Božić[neaktivna poveznica], preuzeto 21. ožujka 2012.
  5. ↑ (): Kultura  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. prosinca 2016. (Wayback Machine), HRT, 5. svibnja 1998. Pristupljeno 24. prosinca 2016.
  6. ↑ Katalog HAZU  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. listopada 2013. (Wayback Machine), preuzeto 4. svibnja 2013.
  7. ↑ Katalog HAZU  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. listopada 2013. (Wayback Machine), preuzeto 4. svibnja 2013.
  8. ↑ Matica hrvatska: Kronika događaja: Valpovo, preuzeto 21. ožujka 2012.

Vanjske poveznice uredi

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ive_Mažuran&oldid=6243226"