Jadro
Jadro (lat. Iader), također i Solinčica, rijeka u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja izvire na području Klisa, a teče kroz grad Solin. Izvor joj je oko 9 kilometara od grada Splita.
| Jadro | |
|---|---|
 Jadro u Solinu | |
| Položaj | |
| Države |  Hrvatska |
| Naselja | Solin |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 4,5 km |
| Tok rijeke | |
| Izvor | na području Općine Klis |
| • Koord. | 43°32′35″N 16°31′19″E / 43.543056°N 16.521944°E |
| Ušće | |
| • Koord. | 43°32′05″N 16°28′32″E / 43.534648°N 16.475461°E |
| Ulijeva se u | Kaštelanski zaljev, Jadransko more |
| Pritoci | Ozrnski potok, Ilijin potok |
  izvor  ušće Jadro na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije  | |
Opis uredi
Izvire u podnožju planine Mosor i teče solinskim poljem. Duljine je 4,5 km, no iznimno je bogata vodom, pa tako napaja vodom i Split, Kaštela i Trogir.[1] Utječe u Jadransko more, na području Kaštelanskog zaljeva. Endemska vrsta Jadra je jadranska pastrva koja se trenutno nalazi u opasnosti zbog tzv. kalifornijske pastrve.
Povijest uredi
Solinjani Jadro zovu i "Solinska rika". Izvor rijeke Jadra koristio se još u antici za opskrbu vodom, putem akvedukta, rimske Salone i Dioklecijanove palače.[2] Zbog njena značaja i događaja iz starohrvatske povijesti, nazivaju je i hrvatskim Jordanom. Na njoj se nalazi Gospin Otok na kojem je hrvatski povjesničar i arheolog don Frane Bulić (1846. – 1934.) otkrio brojne nalaze iz starohrvatskog razdoblja, uključujući ulomke s epitafom na sarkofagu kraljice Jelene († 976.), značajne za utvrđivanje kronologije srednjovjekovne hrvatske povijesti i rodoslovlje dinastije Trpimirovića.
Izvori uredi
Vanjske poveznice uredi