Kapitolska vučica
Kapitolska vučica (tal. Lupa Capitolina) je simbol antičkog Rima; etrurska brončana skulptura vučice iz 5. st. pr. Kr. koja doji izložene blizance Romula i Rema i koja pozorno ogledava. Djelo je oduvijek simboliziralo Rim.
 Kapitolska vučica | |
| nepoznat autor, oko 500. pr. Kr. - 480. pr. Kr. | |
| bronca, visina 85,1 cm, dužina 75 cm | |
| Kapitolski muzeji, Rim | |
| Portal: Likovna umjetnost |
Mršava i žilava vučica, koja je posvećena Marsu i koja je spasila njegove sinove od propasti, prikazana je s neobičnim smislom za ono što je karakteristično životinjsko. Jasno se razabiru odjeci starijih etrurskih umjetnina (poput skulpture Himere)kao i tijesne veze sa stilom reljefa iz hrama na jezeru Nemi. U duhu etrurske skulpture, ona je vjerojatno predstavljala čuvara zaštitnika.
Za stvaranje ove skulpture najzaslužnija je probuđena nacionalna svijest mlade rimske republike nakon protjerivanja Tarkvinijevaca. U starom Rimu, na Kapitolu, se čuvala živa vučica koja je podsjećala Rimljane na mitsko osnivanje Rima. Po slavnom oratoru i državniku, Ciceronu, skulptura slična ovoj je bila izložena na javnom mjestu, ali je bila uništena munjom.
Popularna asocijacija ove skulpture s legendom o Romulu i Remu inspirirala je Pollaiola za renesansni dodatak dvaju blizanaca krajem 15. st.
