Litavska Socijalistička Sovjetska Republika

Kratkotrajna komunistička država
Ovo je glavno značenje pojma Litavska Socijalistička Sovjetska Republika. Za druga značenja pogledajte Litavska SSR.
Litavska Socijalistička Sovjetska Republika

Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika

Provizionalna vlada, kratkotrajna republika SSSR-a

1918. – 1919.

Zastava Litve

Zastava

Lokacija Litve
Lokacija Litve
     Litavska Socijalistička Sovjetska Republika
Glavni grad Vilnius
Jezik/ci litavski, ruski, bjeloruski, poljski i jidiš
Vlada Socijalistička republika
Predsjednik
 - 1918. – 1919. Vincas Mickevičius Kapsukas
Povijest Prvi svjetski rat
 - Osnivanje 8. prosinca 1918.
 - Spajanje s Bjeloruskom SSR 27. veljače 1919.
Danas dio Bjelorusija
Litva

Litavska Socijalistička Sovjetska Republika (rus. Litovskaя Sovetskaя Socialističeskaя Respublika; lit. Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika) bila je kratkotrajna sovjetska republika formirana 1918. godine. Postojala je do ujedinjenja s Bjeloruskom SSR 1919. u Litavsko-bjelorusku SSR, koja je osnovana iste godine.

Povijest uredi

Nakon što je Njemačka poražena u Prvom svjetskom ratu i potpisala primirje 11. studenoga 1918. godine, njene snage su se povukle s istočnih teritorija, koje su joj pripale Brest-litovskim mirom. Sovjetska Rusija je proglasila Brest-litovski mir[1] ništavnim i ubrzo su snage Crvene armije upostavile vlast na upražnjenim područjima.

S ciljem da prošire svjetsku proletersku revoluciju,[2] vojnici crvene armije su nastavili gibanje na zapad i do prosinca 1918. stigli u Litvu.[3] Dana 8. prosinca, litavski komunisti su proglasili privremenu vladu na čelu s Vincasom Mickevičiusom-Kapsukasom, a 16. prosinca proglašena je Litavska SSR.[4] Kapsukas se godinama borio protiv separatizma, litavske neovisnosti i domoljublja, pa zagovarao je ujedinjenje Litve s Sovjetskom Rusijom.[5] Crvena armija je napredovala i 5. siječnja 1919. godine zauzela glavni grad Vilnius. Komunisti su do tada kontrolirali dvije trećine današnje Litve.

Između 8. i 15. veljače 1919., litavske i njemačke paravojske su zaustavile napredovanje Crvene armije. Do kraja veljače, Nijemci su pokrenuli ofenzivu u Litvi i sjevernoj Latviji. Kako bi osnažili odbranu, Sovjeti su odlučili da od Litavske SSR i Bjeloruske SSR formiraju jaču državnu zajednicu, Litvansko-bjelorusku SSR.[6] Međutim, ovo se pokazalo bezuspješnim potezom zbog sve većeg nadiranja poljske vojske tijekom poljsko-sovjetskog rata. Sovjeti su ponovno 1920. godine pokušali da obnove sovjetsku državu u Litvi, ali su se nakon poraza kod Varšave povukli i priznali njenu neovisnost.

Izvori uredi

  1. Tarja Langstrom. 2003. Transformation in Russia and International Law. Martinus Nijhoff Publishers. str. 52. ISBN 90-04-13754-8
  2. Davies, Norman. 1998. Europe: A History. HarperPerennial. str. 934. ISBN 0-06-097468-0
  3. Ališauskas, Kazys. 1953. – 1966. Lietuvos kariuomenė (1918–1944). Lietuvių enciklopedija. XV. Lietuvių enciklopedijos leidykla. Boston, Massachusetts. str. 94–99. 55020366 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)
  4. Jurgėla, Constantine R. 1976. Lithuania: The Outpost of Freedom. Valkyrie Press. str. 161–165. ISBN 0-912760-17-6
  5. White, James D. 1994. National Communism and World Revolution: The Political Consequences of German Military Withdrawal from the Baltic Area in 1918–19. Europe–Asia Studies. 8 (46): 1363. ISSN 0966-8136
  6. Mawdsley, Evan. 2007. The Russian Civil War. Pegasus Books. str. 118. ISBN 1-933648-15-5 |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)

Vidi još uredi