Ljuti Dolac

naselje u Gradu Široki Brijeg, Županija Zapadnohercegovačka

Ljuti Dolac je naseljeno mjesto u Gradu Širokom Brijegu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1] Nalazi se u zapadnoj Hercegovini, oko 10 km jugoistočno od Širokog Brijega. Prema popisu iz 2013. godine, u Ljutom Docu je živjelo 1479 stanovnika.

Ljuti Dolac
Ljuti Dolac na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Ljuti Dolac
Ljuti Dolac
Ljuti Dolac na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Zapadna Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Zapadnohercegovačka županija
Općina/Grad Široki Brijeg
Zemljopisne koordinate 43°19′N 17°42′E / 43.31°N 17.70°E / 43.31; 17.70
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 1479
Crkva sv. Ane

Stanovništvo uredi

Popisi 1971. – 1991. uredi

Ljuti Dolac
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Hrvati 1488 (99,46 %) 1425 (99,58 %) 1699 (99,70 %)
Srbi 6 (0,40 %) 5 (0,34 %) 1 (0,05 %)
Muslimani 0 0 0
Jugoslaveni 0 0 1 (0,05 %)
ostali i nepoznato 2 (0,13 %) 1 (0,06 %) 3 (0,17 %)
ukupno 1496 1431 1704

Popis 2013. uredi

Ljubotići
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 1478 (99,93 %)
Srbi 0
Bošnjaci 0
ostali i nepoznato 1 (0,07 %)
ukupno 1479

Spomenik uredi

Spomenik poginulim hrvatskim vitezovima iz II. svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata u Ljutom Docu se sastoji od 15 kamenih granitnih ploča, a na svakoj ploči je fotografija i ime i prezime hrvatskog bojovnika. Uz mramorne ploče se nalazi i mramorni stup s ispisanih 166 imena poginulih u II. svjetskom ratu. Spomenik je podignut 1998. godine.[3]

 
Spomenik u Ljutom Docu

Šport uredi

Crkva uredi

Zaštitnica župe Ljuti Dolac je sveta Ana, majka Blažene Djevice Marije. Župa ima dva naselja u pastoralnom djelovanju, uz Ljuti Dolac tu su još i Biograci. Ljuti Dolac je dugo bio ispruženi tzv. Klin župe Blato (Čerigaj), a danas poznatije kao župa Široki Brijeg. Od ove matične župe Ljuti Dolac se odvojio 1864. godine. Osnivanjem župe Kruševo 1924. godine župa Ljuti Dolac se prvi put dijeli, a 1966. godine od ove župe se odvojila, a kasnije i osamostalila župa Jare i župa Ljuti Dolac je konačno dobila granice u kojima se danas nalazi. Današnju crkvu je od 1883. do 1890. sagradio fra Ivan Vasiljević. U potpunosti je obnovljena je 1920. godine. Zalaganjem fra Marka Dragićevića crkva je proširena. Od stare crkve je ostalo samo pročelje i dva uzdužna zida glavne lađe u dužini 19 metara, a visina dograđenog zvonika je 33 metra.

Poznate osobe uredi

Izvori uredi

  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. srpnja 2019.
  2. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2010. Pristupljeno 17. veljače 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. Darko Juka: Pogibija Tihomira Mišića - tko je kriv, VP, magazin za vojnu povijest Večernjeg lista, br. 8 (studeni 2011.), str. 65.
   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica općine Široki Brijeg (http://www.sirokibrijeg.ba). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: širokibrijeg.ba.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.


Nedovršeni članak Ljuti Dolac koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.