Lopatica (lat. scapula) je plosnata kost ramenog obruča, koja ima oblik trokuta. Lopatica klizi po stražnjoj strani prsnog koša.

Strukture uredi

Na lopatici razlikujemo:

Na lopatici razlikujemo prednju (facies costalis) i stražnju stranu (facies dorsalis).
Prednja strana je blago udubljena te se na njoj nalaze lineae musculares nastale kontrakcijama mišića m.subscapularis.<bt> Stražnju stranu spina scapulae dijeli na dvije udubine, gornju nazivamo fossa supraspinata a donju koja je veća i manje udubljena, fossa infraspinata.Spina scapulae polazi od medijalnog ruba margo medialis scapulae tvoreći trigonum spinae, pruža se prema lateralno da bi na sredini zadebljala u tuberculum deltoideum (obrati pozornost: funkciju bolje opisuje francuski naziv tj. tubercule du trapeze jer se na tuberculum deltoideum inseriraju vlakna pars ascedens m. trapezii) te nastavlja do angulus acromii te potom zaokrenula prema vretralno i blago kranijalno i konačno završila masivnim akromionom (acromion).Acromion na medijalnoj strani nosi zglobnu površinu za uzglobljavanje s ključnom kosti, facies articularis clavicularis.
Lateralnu površinu lopatice obilježava konkavno zglobno tijelo zgloba ramena, cavitas glenoidalis.Neposredno iznad udubine nalazi se tuberculum supraglenoidale (polazište caput longum m. bicipitis brachii).Nešto dalje,ispod glenoidalne udubine nalazi se tuberculum infraglenoidale (polazište caput longum m. tricipitis brachii).
Cavitas glenoidalis je preko vrata lopatice, collum scapulae povezan s ostatkom lopatice.
Gornju površinu čini margo superior koji se od angulus superior pruža prema lateralno te stvara mali urez incisura scapulae.Lateralnije od ureza nalazi se nastavak u obliku gavranovog kljuna, processus coracoideus koji izlazi prema ventralno a zatim skreće prema lateralno(polazište caput breve m.bicipitis brachii i m. coracobrachialis a hvatište m. pectoralis minor).

Polazišta i hvatišta uredi

S lopatice polaze (ili se hvataju) sljedeći mišići:

Vidi uredi