Lovćenac
Lovćenac (ćir.: Ловћенац, mađ.: Szeghegy, njem.: Sekitsch, Winkelsberg) je naselje u općini Mali Iđoš u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.
| Lovćenac Ловћенац - Szeghegy | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 45°40′N 19°41′E / 45.667°N 19.683°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Sjevernobački okrug |
| Općina | Mali Iđoš |
| Površina | |
| - Ukupna | 38.3 km² |
| Visina | 89 m |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Naselje | 3.161 |
| - Naselje gustoća | 83 stan./km² |
| Poštanski broj | 24322 |
| Pozivni broj | 024 |
| Registarska oznaka | SU |
| Zemljovid | |
  Lovćenac | |
Povijest uredi
Prvobitno naziv Lovćenaca bio je Sekić, ali poslije Drugog svjetskog rata doseljenici iz Crne Gore su promijenili su ime u Lovćenac. Originalno ime naselja je bilo Segheđ, ali i mađarska populacija je koristila popularniju srpsku verziju Sekić i iskvarenu verziju Sikić koju su koristili Nijemci.
Sekić se prvi put spominje 1476. godine i bilo je naseljen Srbima. Nijemci su se doselili 1786. godine i to s raznih strana.
1849. kod željezničke postaje kod današnjeg Lovćenca, kod Malog Iđoša, odvila se bitka koja je bila zadnja velika pobjeda mađarske revolucije.
U svom vrhuncu, Lovćenac je imao oko 6.000 stanovnika, većinom Nijemaca. Poslije Drugog svjetskog rata, Nijemci su protjerani, a naselje je naseljeno kolonistima iz Crne Gore, koji sada čine većinsko stanovništvo. U Lovćencu, kao dijelu Općine Mali Iđoš, jedan od službenih jezika na općinskoj razini je i crnogorski jezik.[1]
Stanovništvo uredi
U naselju Lovćenac živi 3.693 stanovnika, od čega 2.859 punoljetna stanovnika, prosječna starost stanovništva je 38,5 godina (37,1 kod muškaraca i 39,8 kod žena). U naselju ima 1149 domaćinstva, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,21.
Prema popisu iz 1991. godine u naselju je živjelo 4.049 stanovnika.
| broj stanovnika | 4791 | 4413 | 4800 | 4159 | 4016 | 4049 | 3693 | 3161 |
| 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. |
| Etnički sastav 2002.[3] | ||
| Narod | Stanovnika | |
| Crnogorci | 2.100 | 56,86% |
| Srbi | 1.242 | 33,63% |
| Mađari | 107 | 2,89% |
| Hrvati | 27 | 0,73% |
| Rusini | 18 | 0,48% |
| Makedonci | 15 | 0,40% |
| Jugoslaveni | 14 | 0,37% |
| Muslimani | 6 | 0,16% |
| Nijemci | 4 | 0,10% |
| Romi | 3 | 0,08% |
| ostali | 10 | 0,23% |
| nepoznato | 13 | 0,35% |
Znamenite ličnosti uredi
U Lovćencu su rođene ili odrastale znamenite ličnosti:
Veljko Zuber, nekadašnji nogometaš splitskog "Hajduka"[4][5]
Mitar Pešikan, jugoslavenski akademik i filolog[6]
Zoran Martinović, nekadašnji rukometaš banjalučkog "Borca" i bosanskohercegovački rukometni reprezentativac[7]
Bojan Mašanović, crnogorski znanstvenik i docent na Sveučilištu Crne Gore[8][9]
Sofija Pekić, nekadašnja košarkašica beogradske "Crvene zvezde" i jugoslavenska košarkaška reprezentativka[10]
Danilo Popivoda, nekadašnji nogometaš ljubljanske "Olimpije" i jugoslavenski nogometni reprezentativac[11]
Stevo Popović, crnogorski znanstvenik i izvanredni profesor na Sveučilištu Crne Gore
Šport uredi
- Nogometni klub "Njegoš"
- Košarkaški klub "Njegoš"
Galerija uredi
-
Raskrižje u selu -
Tipična njemačka kuća
Izvor uredi
- ↑ Koprivica, P., Crnogorski službeni jezik u Malom Iđošu // Politika Online, 8. prosinca 2010., Beograd : Politika novine i Magazini d.o.o. Pristupljeno 22. siječnja 2012.
- ↑ 1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ 2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. ožujka 2008. (Wayback Machine), Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
- ↑ Veljko Zuber. Pristupljeno 4. travnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Istorija ex yu fudbala. Pristupljeno 4. travnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Biblioteka u Lovćencu od sada nosi naziv "Mitar Pešikan". Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2020. Pristupljeno 23. ožujka 2020.
- ↑ Pamtim četiri divne godine u 'Zmajevima' (bošnjački). Pristupljeno 4. travnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Univerzitet Crne Gore. Biografija - Bojan Mašanović (engleski). Pristupljeno 4. travnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Univerzitet Crne Gore. Znanje je najbolja nagrada (engleski). Pristupljeno 4. travnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Sofija Pekić - jednostavno legenda. KOS magazin (engleski). 31. srpnja 2016. Pristupljeno 4. travnja 2020.
- ↑ Danilo Popivoda - Player profile (engleski). Pristupljeno 4. travnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)