Lubenice
Ovo je glavno značenje pojma Lubenice. Za trajekt pogledajte M/T Lubenice. Ovo je glavno značenje pojma Lubenice. Za voće pogledajte lubenica.Lubenice (lat. Hibernitia od hibernus "zimski, hladan") su naselje na otoku Cresu. Administrativno, naselje pripada gradu Cresu.
| Lubenice | |
|---|---|
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Primorsko-goranska županija |
| Općina/grad | Cres |
| Najbliži veći grad | Cres |
| Površina[1] | 7,8 km2 |
| Visina | 378 mnm |
| Koordinate | 44°53′13″N 14°19′55″E / 44.887°N 14.332°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 6 |
| – gustoća | 1 st./km2 |
| Poštanski broj | 51557 Cres |
| Pozivni broj | +385 (0)51 |
| Autooznaka | RI |
  Lubenice Lubenice na zemljovidu Hrvatske | |
Zemljopisni položaj uredi
Nalaze se na visokoj klisuri nad morem, na zapadnoj obali Cresa, na 378 metara nadmorske visine.
Najbliža naselja su Zbičina (2 km sjeveroistočno) i Mali Podol (2 km jugoistočno).
Povijest uredi
Mjesto Lubenice je staro preko četiri tisuće godina, i naseljenost nikad nije bila prekidana; što potvrđuju i pronađeni okolni tumuli iz brončanog i željeznog doba. U antici se Lubenice spominje kao dobro utvrđen i strateški važan grad Hibernitia (tj. „zima” ili „hladno naselje”, najvjerojatnije zbog čestog hladnog vjetra koji je čest u naseljima na vrhu brda) od kojega je vodio odvojak glavne rimske ceste iz Osora u Beli. U to vrijeme to je bio jedan od četiriju najvažnijih mjesta na otoku Cresu s potpuno formiranim urbanim centrom. U podnožju naselja je važna villa rustica s okolnim poljoprivrednim područjem i pripadajućom lukom. Tu su pronađeni brojni arheološki materijali iz antike (sarkofag, egipatski natpisi, amfore, novac, nakit, i sl.). U srednjem vijeku grad je ponovno opasan zidinama i ponovno je postao središte župe. Danas, Lubenice je mali lokalni centar s oko 40 zgrada i 24 stalnih stanovnika.[3]
Dana 1. veljače 2005. godine, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je nominiralo naselje Lubenice za upis na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi jer je ovo naselje „na visokoj stijeni spojeno u okolni humanizirani krajolik tako što je izgrađeno od istog materijala, što ga čini gotovo potpunim spojem umjetnih i prirodnih elemenata, dok se prirodne značajke područja ogledaju u samom nazivu grada”.[3]
Odlike i znamenitosti uredi
Naselje je nepravilnog izduženog i ovalnog tlocrta s brojnim zbijenim kućama. Dvije uzdužne ulice su poprečno povezane malim natkrivenim lučnim prolazima. Građevine imaju visoku kvalitetu izrade i uglavnom ozračje iz razdoblja baroka, međutim, u supstrukciji i temeljima kuća, kao i u njihovim proporcijama, vidljiv je srednjovjekovni sloj. Također su na istočnoj strani sačuvane srednjovjekovne gradske zidine s povremenim uključenim strukturama, kao što su sjeverna i južna gradska vrata. Ostali urbani elementi uključuju i gradsku ložu koja se nalazi uz zvonik župne crkve, trg s komunalnom cisternom i već spomenuta gradska vrata, župnu crkvu, groblje i niz srednjovjekovnih crkvica (Kapelica svetog Dominika, obnovljena Kapelica svetog Antuna pustinjaka, Kapela sv. Jakova i sv. Barbare i Kapela sv. Stjepana na groblju).
Ulice su sporadično popločane lomljencom, a brojne privatne kuće su organizirane oko dvorišta do kojih se dolazi kroz kamene portale. Ove monumentalne narodne urbano-ruralne zgrade imaju kamene vodospremnike na drugom katu, do kojih se dolazi kamenim stubama. Pored toga, tu su i monumentalni dimnjaci iznimnih dimenzija i oblika, kao i ostali elementi ruralne arhitekture (krušne peći, rogovi za sušenje voća, tradicionalno oblikovane strehe i drvene pergole).[3]
Kultura uredi
Ljeti se održava kulturna manifestacija "Lubeničke večeri". Poznat je ples po imenu "lubeniška". Nošnja se sastoji od: crne lepršave suknje, košulje, pregače, marame i prsluka.
Stanovništvo uredi
Prema popisu iz 2001. godine, Lubenice imaju 24 stanovnika.
| broj stanovnika | 147 | 148 | 175 | 193 | 187 | 177 | 247 | 246 | 171 | 154 | 109 | 82 | 57 | 43 | 24 | 12 | 6 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Gospodarstvo uredi
Gospodarstvo se temelji na ovčarstvu i ribarstvu. Pošto prevlada šikara i makija zemlju je nemoguće obrađivati.
Izvori uredi
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ a b c Lubenice na stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 1. lipnja 2013.
Vanjske poveznice uredi
Sestrinski projekti uredi
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Lubenice |
Mrežna sjedišta uredi
