Wikipedija

Milan Milišić

Milan Milišić (Dubrovnik, 6. srpnja 1941. – Dubrovnik, 5. listopada 1991.), bio je dubrovački književnik i prevoditelj srpskog podrijetla. Milišićev obimni i raznovrsni književni rad obuhvaća poeziju, eseje, putopise, dramska djela, roman i književne reportaže.

Milan Milišić

autor fotografije: Pavo Urban 1991.
Rođenje 6. srpnja 1941.
Dubrovnik, Hrvatska
Smrt 5. listopada 1991.
Dubrovnik, Hrvatska
Zanimanje književnik,dramaturg, publicist prevoditelj
Književne vrste poezija, esej, drama, putopis, roman
Supruga(e) Mary Martin (1966. – 1976.),

Jelena Trpković (1987. – 1991.)

Djeca Oleg Milišić, Roman Milišić
Portal o životopisima

Život i djelo uredi

Školovao se u Dubrovniku i Beogradu, gdje je na Filološkom fakultetu završio studij svjetske književnosti. Završava fakultet 1967. i seli se u London, gdje živi do 1970.,kada se vraća u Dubrovnik. 1986. je bio gostujući predavač na Sveučilištu NYU (New York University), a 1990. kao Fullbrightov stipendist boravi na Sveučilištu Amherst (University of Massachusetts Amherst) u SAD-u.

Prevodio je s engleskog jezika. Između ostalih preveo je Tolkienovo djelo Hobit[1] (zajedno sa svojom prvom suprugom Mary Martin), pjesme Robert Frosta i neke od drama Harold Pintera.[2]

Godine 1975. Dubrovačko Kazalište Marin Držić izvodi Milišićevu dramu "Lov na bljedolikog" u režiji Ivice Kunčevića. Uređivao je omladinski list "Laus" i časopis "Dubrovnik" i od 1987. radio kao kazališni dramaturg.

Godine 1984. dubrovački omladinski list Laus objavio je Milišićev tekst “Život za slobodu” za koji ga je dubrovački SUBNOR optužio za napad na tekovine socijalizma i NOR-a. "Općinsko javno tužilaštvo u Dubrovniku, svojim aktom Kt – 31/83 od 18. veljače 1983. godine, podiglo je optužni prijedlog protiv Milana Milišića zbog krivičnog djela širenje lažnih vijesti iz članka 197 stav l KZ SRH. Na osnovi tog optužnog prijedloga 13. svibnja 1983. godine održano je suđenje Milanu Milišiću pred vijećem Općinskog suda u Dubrovniku i istog dana donesena je i objavljena presuda K – 62/83 – 14, kojom je Milišić proglašen krivim za krivično djelo širenja lažnih vjesti iz članka 197 stav l KZ SRH, pa mu je izrečena uvjetna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 7 mjeseci, s tim da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljeni ne počini novo krivično djelo u roku od tri godine."[3][4]

Godine 1991. tijekom opsade Dubrovnika, kada je granata pala na njegov stan, Milan Milišić je poginuo. O njegovom životu, smrti i književnom djelu napisan je veći broj tekstova u Hrvatskoj, BiH i Srbiji. O Milišiću su pisali Tonko Maroević,[5] Miljenko Jergović,[6] Mario Kopić,[7] Vojo Šindolić,[8] Predrag Čudić i mnogi drugi.[9][10][11]

Godine 2011. Scenskim recitalom "Ljubičasti Stradun"[12] je dubrovački Studentski teatar Lero[13] obilježio 70. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu smrti Milana Milišića. Istim povodom je u Art Radionici Lazareti održana izložba novinarskog i publicističkog rada Milana Milišića.[14] Iste 2011. godine Geopoetika iz Beograda prvi put objavljuje Milišićev nedovršeni roman "Oficirova kći".[15]

Godine 2012. Studentski teatar Lero na 63. Dubrovačkim ljetnim igarama premijerno prikazuje predstavu "Mjesečina za Lady Macbeth" u režiji i dramatizaciji Davora Mojaša, a prema fragmentima iz književnih radova Milana Milišića.[16][17][18]

Godine 2015. Kazalište Marina Držića u Dubrovniku premijerno izvodi poemu Milana Milišića ‘Kad je Bog stvarao Dubrovnik’ u dramaturškoj obradi i pod redateljskom palicom Matka Sršena. Spomenuto djelo u prvotno je objavljeno u ‘Lausu’, listu omladine Dubrovnika 1979., Sršenova verzija dio je zbirke „Mrtvo zvono“ iz 1997.[19][3][20]

Godine 2020. sklopu 71. Dubrovačkih ljetnih igara izvedena je peripatetička predstava koja se sadržajno temelji na poeziji dubrovačkih baštinskih i suvremenih pjesnika, a u režiji Dore Ruždjak Podolski i Marine Pejnović. Naziv predstave Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa preuzet je dijelom od Milišića ('Dubrovačka zrcala' urednički je naslov knjige njegovih postumno izdanih eseja (Geopoetika, Beograd, 2007.)), a dijelom od Vojnovića (tri struka u posveti su Dubrovačke trilogije njegovu ocu). U sklopu predstave se na lokaciji Pustijerna prikazala Vremenska stupica prema poeziji i fragmentima eseja Milana Milišića.[21][22]

Godine 2020. U izdanju Društva dubrovačkih pisaca Mario Kopic i Vedran Salvia objavljuju opsežnu zbirku polemičnih tekstova o dubrovačkoj kulturi posvećenu Milanu Milišiću.[23]

Dana 5. listopada 2021. na tridesetu obljetnicu umjetnikove smrti Grad dubrovnik postavio je spomen-ploču u Župskoj ulici na broju 5 gdje je živio i poginuo.[24] Nakon otkrivanja spomen-ploče u Kazalištu Marina Držića održan je prigodni program.[25]

Bibliografija uredi

Za života je objavio:

  • Volele su me dve sestre, skupa (Vidici, Beograd, 1970.)
  • Koga nema (Prosveta, Beograd, 1972.)
  • Hobit (prijevod, 1975.)
  • Zgrad (Rad-Narodna knjiga-BIGZ, Beograd, 1977.)
  • Having a Good Time (Narodna knjiga, Beograd, 1981.)
  • Mačka na smeću (BIGZ, Beograd, 1984.)
  • Tumaralo (Dubrovnik, Dubrovnik, 1985.)
  • Vrt bez dobi (KPZ, Dubrovnik, 1986.)
  • Volile su me dvije sestre skupa (Svjetlost, Sarajevo, 1989.)

Postumno je objavljeno:

  • Stains (Zagreb-Dubrovnik, 1993.)
  • Treperenje (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994.)
  • Nastrana vrana (SIC, Beograd, 1995.)
  • Robert Frost, Izabrane pjesme (prijevod 1996.)
  • Stvaranje Dubrovnika (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996.)
  • Treperenje (Stubovi kulture, Beograd, 1997.)
  • Mrtvo zvono (Feral Tribune, Split, 1997.)
  • Otoci (Durieux, Zagreb, 1997.)
  • Putopisi (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997.)
  • Fleka, e (Meandar, Zagreb, 2001.)
  • Hommage Milišiću, autor Jelena Trpković; et al (Beograd : LIR BG, 2005.)
  • Dubrovačka zrcala (Geopoetika, Beograd, 2007.)
  • Bog i Marin (Dom Marina Držića, Dubrovnik, 2008.)
  • Oficirova kći (Geopoetika, Beograd, 2011.)
  • Sabrana poezija (Kulturni centar Novog Sada, 2016.)


Vanjske poveznice uredi

Izvori uredi

  1. ↑ http://ehive.com/account/3437/object/2862/Hobit_%5BHobbit_The%5D
  2. ↑ http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1536
  3. ↑ a b https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf
  4. ↑ Večernji list, Dubrovački Srbin Milan Milišić prva je civilna žrtva u rodnom gradu, objavljeno 22. studenoga 2019., pristupljeno 5. listopada 2021.
  5. ↑ http://www.matica.hr/kolo/285/Blistava%20%C5%BEila%20iz%20guste%20ruda%C4%8De/
  6. ↑ http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/pjesnik-koji-se-nasmrt-pomokrio/
  7. ↑ http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=48753#.X5QGF4gzZPY
  8. ↑ http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/
  9. ↑ http://www.matica.hr/kolo/285/r/Milisic/
  10. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. prosinca 2013. Pristupljeno 10. listopada 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  11. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2015. Pristupljeno 10. listopada 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  12. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2015. Pristupljeno 10. listopada 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  13. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2015. Pristupljeno 10. listopada 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  14. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2011. Pristupljeno 20. listopada 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  15. ↑ http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/milan-milisic-jedna-mladost-u-dubrovniku/
  16. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. listopada 2013. Pristupljeno 10. listopada 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  17. ↑ http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1592
  18. ↑ http://dubrovacki.hr/clanak/41115/premijerna-izvedba-mjesecina-za-lady-macbeth
  19. ↑ https://www.teatar.hr/182794/kad-je-bog-stvarao-dubrovnik/
  20. ↑ https://kmd.hr/predstave/kad-je-bog-stvarao-dubrovnik/
  21. ↑ https://www.tportal.hr/kultura/clanak/na-tri-lokacije-u-povijesnoj-jezgri-dubrovnika-odrzana-premijera-predstave-dubrovacka-zrcala-foto-20200728
  22. ↑ https://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2840https://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2840
  23. ↑ Dubrovački vjesnik, Protiv samorazumljivosti, Vedran Salvia i Mario Kopić objavili zbirku polemičnih tekstova posvećenu velikom Milanu Milišiću, objavljeno 22. lipnja 2020., pristupljeno 5. listopada 2021.
  24. ↑ Dubrovački vjesnik, Foto/ U Župskoj ulici otkrivena Spomen-ploča Milanu Milišiću: Grad je izgubio pjesnika, ali ne i njegove stihove, objavljeno i pristupljeno 5. listopada 2021.
  25. ↑ Dubrovački vjesnik, Održan prigodni program "Hommage à Milan Milišić" Surađivao je sa smrću kao nijedan naš pjesnik, objavljeno i pristupljeno 5. listopada 2021.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Milišić&oldid=6747457"