Wikipedija

Mostarsko-duvanjska biskupija

Mostarsko-duvanjska biskupija (lat. Dioecesis Mandentriensis-Dumnensis) je crkvena dijeceza u Bosni i Hercegovini u sastavu Vrhbosanske metropolije.

Mostarsko-duvanjska biskupija
Dioecesis Mandentriensis-Dumnensis
Područje biskupije
Područje biskupije
Područje biskupije
Područje
Država Bosna i Hercegovina
Metropolija Vrhbosanska
Statistika
Površina 8368 km2
Katolici 187.744 (2021.; s Trebinjsko-mrkanskom biskupijom)[1]
Župe 66
Podatci
Obred latinski
Osnovana 5. srpnja 1881.
Katedrala katedrala Marije Majke Crkve
Vodstvo
Papa Franjo
Biskup Petar Palić
Generalni vikar Nikola Menalo
Ostalo
Službene stranice biskupija-mostar.ba

Biskupija ima sjedište u Mostaru. Mostarsko-duvanjska biskupija je ustanovljena uspostavom redovite Crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini, 5. srpnja 1881. godine. To je najveća biskupija u Bosni i Hercegovini po broju katolika.

Trenutni biskup je mons. Petar Palić.

Povijest biskupije uredi

 
Zgrada Mostarsko-duvanjske biskupije
 
Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru
 
Karta Mostarsko-duvanjske biskupije
 
Današnje granice biskupija:

██ Vrhbosanska nadbiskupija

██ Banjalučka biskupija

██ Mostarsko-duvanjska biskupija

██ Trebinjsko-mrkanska biskupija

Uspostava metropolije i biskupske hijerarhije u Bosni i Hercegovini uredi

Apostolskim pismom Ex hac augusta („S ove uzvišene stolice“), 5. srpnja 1881., papa Leon XIII. određuje: „Na vlastitu pobudu, po sigurnu Našem znanju i zrelu promišljanju svom puninom Apostolske vlasti, na veću slavu svemogućega Boga, na uzvišenje i porast katoličke vjere u tim narodima određujemo i odlučujemo da se u pokrajinama Bosni i Hercegovini ustanovi i bude hijerarhija biskupa ordinarija, prema propisima kanonskih zakona. Oni će primiti naslov prema sjedištima koja ovim Našim pismom osnivamo te kao crkvenu pokrajinu uspostavljamo.“[2]

Tri nova i jedno staro biskupsko sjedište uredi

Papa ustanovljuje novo sjedište nadbiskupije i metropolije u Sarajevu. Zatim nastavlja: „A njemu doznačujemo, pridajemo i dodjeljujemo kao pokrajinska ova tri sjedišta: dva koja podižemo kao nova u gradovima Banjoj Luci i Mandetriju, pučki Mostar, i treće, već ustanovljeno, mrkansko-trebinjsko, kojim će upravljati dubrovački biskup, kao administrator, dok se drukčije ne odredi.“[3] Spomenutim Apostolskim pismom Hercegovački apostolski vikarijat, koji je osnovan 24. ožujka 1846., dokida se i utrnjuje, a umjesto njega osniva se Mostarsko-duvanjska biskupija.

Ime Duvno uredi

„A što se nove Mostarske biskupije tiče, u čijim se granicama nalazi grad Dumno, pučki Duvno, koji su stari zvali Delminij, odakle je nastalo ime Dalmata, imajući u vidu da je taj grad s okolnim naseljima – kako govore stari zapisi – zadobio dostojanstvo biskupskoga sjedišta, koje se zvalo duvanjsko ili dalmatsko, Mi želimo i naređujemo da se mostarski biskup zastalno služi i resi i naslovom duvanjskim ili delminijskim kako bi živjela u potomcima uspomena na tu uglednu stolicu.“[3]

Biskupijske granice, prema pismu "Ex hac augusta" uredi

Određeno je da granice Mostarsko-duvanjske biskupije teku ovako: „Mostarsko-duvanjska biskupija obuhvaćat će cijelo područje Hercegovine, koje se nalazi okruženo granicama Vrhbosanske i Banjalučke biskupije na sjeveru, granicom Dalmacije do grada Metkovića na zapadu, granicama Mrkansko-trebinjske biskupije na jugu i pokrajinom zvanom Novofori, pučki Novi Bazar. Ovoj biskupiji pripadaju sljedeće župe: Mostar, Jablanica, Široki Brijeg, Ljuti Dolac, Čerin, Gradnići, Gabela, Humac, Veljaci, Klobuk, Rasno, Ružići, Drinovci, Gorica, Posušje, Vir, Roško Polje, Grabovica, Bukovica, Županjac, Šujica, Seonica, Rakitno, Kočerin, Gradac, Goranci, Drežnica, Konjic.“[4] Prema tom svečanom Pismu: „Mrkansko-trebinjska biskupija zadržat će netaknute svoje granice, kao i broj župa koje su sada podložne jurisdikciji biskupa upravitelja“.[5]

Mostarski biskup – apostolski upravitelj Trebinjske biskupije uredi

Isti je papa 8. srpnja 1890. iz jurisdikcije dubrovačkoga biskupa izuzeo i na mostarsko-duvanjskoga biskupa kao apostolskog administratora prenio upravu Trebinjsko-mrkanske biskupije: „Stoga Našom apostolskom vlašću, snagom ovoga Pisma, upravu Crkava Trebinjske i Mrkanske trajno sjedinjenih, koju je do sada vodio dubrovački biskup, prenosimo na mostarskoga biskupa pro tempore bilo u duhovnim bilo u vremenitim stvarima ad beneplacitum Nostrum = do drukčije odluke.“[6]

Granice biskupije uredi

Granice, prema Dekretu Svete Stolice (Kongregacije za širenje vjere), 24. ožujka 1891., potegnute su ovako: Između Mostarsko-duvanjske i Vrhbosanske dijeceze „prema zapadu počinju od sjevernoga dijela Šuice i idu granicom civilnih kotareva Bugojna i Prozora s jedne, a Livna i Duvna s druge strane, do granice kotara Travnika i Mostara, koja slijedi prema istoku do ušća gdje Rama utječe u Neretvu; odatle Neretvom prema istoku idu do mjesta gdje zapadna granica općine Donje Selo dopire do Neretve, prosljeđuju crtom koja ovu granicu i onu koja međusobno razdvaja Tubanić i Dragočas sve do kotarske granice na Ivanu; zatim biskupijske granice slijede kotarsku granicu do onoga mjesta gdje se siječe ovo posljednje u Treskavici kotarskom granicom između Sarajeva i Foče, nastavljaju po sjevernoj granici fočanskoga kotara do Drine i napokon slijede tijek te rijeke do ušća rijeke Lima koji je prema istoku granica Mostarske biskupije, tako da civilni kotarevi Foča i Čajniče s Rudom pripadaju Mostarskoj biskupiji, a Goražde Vrhbosanskoj nadbiskupiji“.[7] Granice između Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, prema istoj odluci iz 1891., jesu: „od Metkovića do Bivolja brda rijeka Neretva, odatle se protežu tako da dijele civilni kotar mostarski od civilnoga kotara stolačkoga, isti kotar stolački od civilnoga kotara nevesinjskoga, isti kotar nevesinjski od kotareva bilećkoga i gatačkoga (Gacko), napokon gatački kotar od fočanskoga“.[8]

To znači da u Mostarsko-duvanjsku biskupiju ulaze, s lijeve strane Neretve, kotarevi: Nevesinje, Kalinovik, Foča, Rudo, Čajniče. A u Trebinjsko-mrkansku biskupiju ulaze kotarevi: Stolac, Ljubinje, Bileća i Gacko. Župe su u biskupiji podijeljene Decizijom Svete Stolice od 17. srpnja 1899. godine. Tom je Decizijom Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji pripalo 25 onda postojećih župa, a za dijecezanski svjetovni kler određeno je 12 tada postojećih župa: Blagaj, Drežnica, Gabela, Glavatičevo, Grabovica, Gradac, Grude, Klobuk, Potoci – Bijelo Polje, Vir, Vinica, Nevesinje, te 12 imenično navedenih i teritorijalno određenih župa, a tada kanonski nepostojećih, ali koje biskup može osnovati kad god hoće „bez ikakvih savjetovanja“. A to su: Mostar na sjevernoj strani; Biletići sa selima: Blizanci, Krućevići, Tepčići; Crnač sa selima: Britvica, Izbično, Liskovac, Prosine i Vranjkovići; Čapljina s Trebižatom i Dreteljem; Dobrič sa selima: Knešpolje, Polog i Vlasnići; Dobro Selo sa selima: Krivodo, Slipčići, Sretnice; Kongora sa selima Mandino Selo, Borčani i Lipa; Podprolog sa selima: Vašarovići i sjeverni dio Crvenoga Grma; Prisoje s Privalom i Vrilom; Radešine sa selima: Ribić Polje, Idbar, Javornik, Glogošnica i Jablanica; Studenci sa Zvirovićima i Crnopodom; Zvirići s Bijačom, Stubicom i zapadnim dijelom Hardomilja.[9] A važeći papinski Dekret raspodjele župa jest „Romanis Pontificibus“ od 5. lipnja 1975.[10] Biskupija danas ima 66 župa, od kojih je 30 Sveta Stolica povjerila dušobrižništvu Provincije Male Braće sa sjedištem u Mostaru. Ostale župe pravno pripadaju dijecezanskom kleru.

Odlukom pape Benedikta XVI., od 4. siječnja 2006., Vrhbosanska metropolija izuzeta je ispod jurisdikcije Kongregacije za evangelizaciju naroda i stavljena pod privremenu upravu Državnoga tajništva Svete Stolice s nakanom da prijeđe pod redovitu jurisdikciju Kongregacije za biskupe.

Popis ordinarija Mostarsko-duvanjske biskupije uredi

Br. Biskup Upravljanje Imenovatelj Bilješke
1.   Paškal Buconjić 18. studenoga 1881.
–
8. prosinca 1910. 		Lav XIII. Franjevac Buconjić bio je kapelan (1871. – 1873.) i župnik (1873. – 1874.) u Drinovcima; kustos Hercegovačke franjevačke provincije (1874. – 1879.); gvardijan franjevačkog samostana na Humcu u Ljubuškom (1879. – 1881.). Od 1880. do 1881. obnašao je službu apostolskog vikara u Hercegovini i naslovnog biskupa Magydusa. Za njegova biskupovanja ukinut je Hercegovački apostolski vikarijat i umjesto njega uspostavljena Mostarsko-duvanjska biskupija, s njim kao prvim biskupom. Za njegova vladanja, 1890. godine, mostarsko-duvanjski biskupi postali su i trajni apostolski upravitelji trebinjsko-mrkanski.
2.   Alojzije Mišić 29. travnja 1912.
–
26. ožujka 1942. 		Pio X. Franjevac Mišić služio je kao kapelan (1882. – 1884.) u Banjoj Luci; tajnik banjolučkog biskupa (1884. – 1891.); gvardijan franjevačkog samostana i župnik na Petrićevcu (1891. – 1894.); župnik u Bihaću (1894. – 1803.); gvardijan i župnik na Petrićevcu (1903.—1907.); provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene(1909. – 1912.). Službu biskupa obnašao je tijekom Prvog svjetskog rata i prvih godina Drugog svjetskog rata.
3.   Petar Čule 15. travnja 1942.
–
14. rujna 1980. 		Pio XII. Služio je kao arhivist u Biskupskom ordinarijatu (1926. – 1942.) i tajnik mostarsko-duvanjskog biskupa (1937. – 1942.). Biskupsku službu obnašao je tijekom Drugoga svjetskog rata i pod komunističkim režimom u Jugoslaviji. Sagradio je mostarsku katedralu. Nakon odlaska s te službe imenovan je naslovnim nadbiskupom Giulfija.
4.   Pavao Žanić 14. rujna 1980.
–
24. srpnja 1993. 		Ivan Pavao II. Službovao je kao župnik na Šolti (1941. – 1952.), Rogotinu (1952. – 1959.) i splitskoj katedrali (1959. – 1969.); kanonik Splitsko-makarske nadbiskupije (1959. – 1965.); prepozit Splitsko-makarske nadbiskupije (1965. – 1970.); biskup koadjutor Mostarsko-duvanjske biskupije (1970. – 1980.). Za vrijeme službovanja kao mostarsko-duvanjskog biskupa bio je i dubrovački apostolski upravitelj od 1988. do 1990. Služio je kao biskup tijekom navodnih marijanskih ukazanja u Međugorju te tijekom demokratske tranzicije i prvih godina rata u BiH.
5.   Ratko Perić 24. srpnja 1993.
–
11. srpnja 2020. 		Ivan Pavao II. Službovao kao župnik u Trebinju (1971. – 1974.); rektor Papinskog hrvatskog učilišta sv. Jeronima (1979. – 1992.); biskup koadjutor mostarsko-duvanjski (1992. – 1993.). Biskupsku je službu obnašao tijekom rata u BiH. Kratko je obnašao službu apostolskog administratora nakon imenovanja svog nasljednika od srpnja do rujna 2020. godine.
6.   Petar Palić 14. rujna 2020.
–
trenutno 		Franjo Obavljao je službu tajnika dubrovačkog biskupa (1995. – 2005.); župnik u Doblu (2008. – 2009.); pastoralni vikar (2009. – 2011.) i generalni vikar (2011. – 2017.) dubrovačke biskupije; generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije (2017. – 2020.); biskup hvarsko-bračko-viški (2018. – 2020.); apostolski upravitelj hvarsko-bračko-viški (2020. – 2021.).

Broj vjernika po župama uredi

Broj vjernika:[11]

Župa 1991. 2001. 2010.
Blagaj-Buna 2011 2500 3000
Buhovo 500 410 380
Bukovica 2980 2230 2079
Crnač 787 787 692
Čapljina 5784 5780 6000
Čerin 4240 4265 4137
Čitluk 3500 4500 4450
Drežnica 700 182 95
Drinovci 2514 2408 2388
Duvno 8500 8500 8329
Gabela 1000 1100 980
Gabela Polje 1330 1542 1430
Glavatičevo 90 0 0
Goranci 580 310 226
Gorica-Sovići 3152 3000 3085
Gorica-Struge 674 780 781
Grabovica 1030 812 559
Gradac Mostarski 1275 1000 1795
Gradina 1795 2233 2610
Gradnići 1017 1205 1137
Grljevići 978 962 917
Grude 3800 3500 4000
Humac-Ljubuški 11000 12910 12484
Izbično 876 896 467
Jablanica 950 160 107
Jare 1003 996 1004
Klobuk 1471 1334 1161
Kočerin 3539 3490 3424
Kongora 1651 1650 1254
Konjic 6000 1510 1500
Kruševo 1254 1200 1108
Ledinac 1054 1155 1146
Ljuti Dolac 1842 2059 2022
Međugorje 3142 4292 4983
Mostar – župa Katedrala 25247 14000 15000
Mostar – župa sv. Ivana 0 8000 20000
Mostar – župa sv. Luke 0 4000 3000
Mostar – župa sv. Marka 0 4000 4000
Mostar – župa sv. Mateja 0 6100 7000
Mostar – župa sv. Petra i Pavla 8369 11000 6000
Nevesinje 360 0 112
Ploče-Tepčići 1005 1005 850
Polog 848 874 850
Posušje 7330 8692 9718
Posuški Gradac 2025 1700 1756
Potoci 3100 1000 1500
Prisoje 1069 1076 600
Rakitno 1320 1347 1367
Raskrižje 392 400 390
Rasno 1146 1170 1201
Rašeljke 700 593 406
Roško Polje 1769 1652 770
Ružići 1678 1700 1480
Seonica 2200 1929 1683
Studenci 2017 2110 2100
Sutina 953 792 600
Šipovača-Vojnići 1382 1350 1050
Široki Brijeg 13000 14000 16570
Šuica 1960 1225 1335
Tihaljina 1725 1495 1285
Veljaci 2756 2651 2620
Vinica 451 266 280
Vinjani Hercegovački 831 921 739
Vir 1620 1200 1350
Vitina 3264 3353 2962
Zagorje 835 758 566
Ukupno 171371 180017 188870

Prema službenim crkvenim statistikama na dan 31. prosinca 2017. godine, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 173.142 katolika.[12]

Dekanati Mostarsko duvanjske biskupije uredi

 
Dekanati Mostarsko-duvanjske biskupije
1. Mostarski dekanat
2. Duvanjski dekanat
3. Posuški dekanat
4. Grudski dekanat
5. Širokobriješki dekanat
6. Ljubuški dekanat
7. Broćanski dekanat
8. Čapljinski dekanat

Popis dekanata:[13]

  • Mostarski dekanat
  • Broćanski dekanat
  • Čapljinski dekanat
  • Grudski dekanat
  • Duvanjski dekanat
  • Posuški dekanat
  • Ljubuški dekanat
  • Širokobriješki dekanat

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ↑ Crkvena statistika u Bosni i Hercegovini od 2020. do 2021. godine Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine (objavljeno 31. ožujka 2022., pristupljeno 7. rujna 2020.)
  2. ↑ Papa Leon XIII., Apostolsko pismo „Ex hac augusta cathedra“ (S ove uzvišene stolice), 5. srpnja 1881. Službeni hrvatski prijevod, uz usporedni izvorni latinski, Sarajevo, 2006., str. 25.
  3. ↑ a b Navedeno Pismo, str. 26–27.
  4. ↑ Navedeno Pismo, str. 28-29. i 30-31.
  5. ↑ Navedeno Pismo, str. 28–29 i 30–31.
  6. ↑ Leonis XIII Pontificis Maximi Acta, vol. X. Romae, 1891, str. 182.
  7. ↑ Tajni vatikanski arhiv, Nunziatura di Vienna, vol. 640, Vertenza sulle diocesi di Bosna 1887-1891, ff. 55r-56r.
  8. ↑ Arhiv Propagande, SC Bosnia, vol. 17, f. 768r-769r; B. Pandžić, Acta franciscana III., Mostar – Zagreb, 2003., str. 453–454.
  9. ↑ O svemu dokumentacijski: M. Perić, Hercegovačka afera, Mostar, 2002., str. 85–86.
  10. ↑ Isto, str. 534–539.
  11. ↑ Stanje katoličkih župa na području Bosne i Hercegovine između 1991. i 2011., Sarajevo, 2011., str. 91–92, 106.
  12. ↑ nedjelja.ba. Statistike za 2017. | Katolički tjednik. Pristupljeno 20. studenoga 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  13. ↑ Župe Mostarsko-duvanjske Biskupije Pristupljeno 5. lipnja 2013.

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mostarsko-duvanjska biskupija

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je sa službene stranice Mostarsko-duvanjske biskupije  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. travnja 2008. (Wayback Machine). Vidi dopusnicu.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mostarsko-duvanjska_biskupija&oldid=6903862"