Murter (Murter-Kornati)

Murter je naselje na sjeverozapadnom dijelu istoimenog otoka u Šibensko-kninskoj Županiji.

Murter
Naselje Murter
Država	Hrvatska
Županija	Šibensko-kninska
Općina/grad	Murter-Kornati
Najbliži veći grad	Šibenik
Površina	9,5 km2
Koordinate	43°49′12″N 15°35′31″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	1 920
– gustoća	202 st./km2
Poštanski broj	22243 Murter
Pozivni broj	022
Autooznaka	ŠI
Murter Murter na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis

Murter je na sjeverozapadnom dijelu istoimenog otoka udaljeno 32 kilometra od Šibenika i 65 kilometara od Zadra, okružen brežuljcima Radučem (125 m), Sv. Rokom (70 m), i Gradinom (62 m). Murter se širi prema uvali Hramini, u kojoj je izgrađena marina, prema uvali Slanica. Osim plaže Slanice, Murter ima još četiri plaže, a to su Luke, Podvrške, Čigrađa i Kosirina. Uvala Hramina relativno je dobro zaštićena od vjetrova, osim bure. S vidikovca crkve Svetog Roka pruža se pogled na okolna mjesta, brojne otoke, otočiće i uvale, ali i 10-ak milja udaljene Kornate.

Stanovništvo

Naselje Murter prema popisu stanovništva iz 2001. ima 2.068 stalnih stanovnika.

Naselje Murter: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1084		1260	1420	1665	1894	2150	2189	2213	2295	2055	2164	1846	2010	2068	2025	1920
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

Od državnih institucija u Murteru se nalaze općinska uprava, lučka kapetanija i osnovna škola. U gradu ne postoji policijska stanica, niti vatrogasna jedinica. Najbliže takve ustanove nalaze se u Tisnom, odnosno Vodicama.

Prometna povezanost s okolnim područjima oslanja se na dvije ceste koje vode u susjednu općinu Tisno, a kroz nju do Tišnjanskog mosta te dalje prema magistralnoj cesti i gradovima Zadru i Šibeniku, odnosno prema čvoru Pirovac za autocestu A1. Trajektnog prijevoza nema.

Gospodarstvo

Jedrilice u Murteru.

Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo i turizam.
Nekada pretežno ribarsko naselje, Murter se sve više orijentira na turizam. Ribarska tradicija je, međutim, još uvijek jaka i uz mnoštvo malih ribara, koji love mrežama stajačicama pretežno u Murterskom moru, grad se može pohvaliti i povećom kočarskom flotom, čije područje djelovanja obuhvaća čak i otoke Jabuku i Palagružu. Poljoprivreda je također prisutna u općini, ali se najčešće svodi na proizvodnju za osobne potrebe. Najistaknutije grane su maslinarstvo i uzgoj smokava. Na Kornatima postoji i barem jedan pčelarski posjed. Nekoliko domaćinstava još uvijek uzgaja ovce, ali je ovčarstvo nakon Domovinskog rata gotovo ugašeno.

Turizam je danas najzastupljenija grana gospodarstva općine. U uvali Slanici se nalazi hotel "Colentum" te Kamp "Slanica", ali najviše profita se ostvaruje kroz privatni smještaj. Gotovo svaka kuća u Murteru opremljena je za prihvat gostiju. Sve veća apartmanizacija posebno je zahvatila dijelove Murtera kao što su Podraduč, Jersane i Slanica. Velik dio zarade ostvaruje se od turizma, uglavnom od apartmana koji se iznajmljuju u Murteru, ali i od privatnog smještaja na 10-ak milja udaljenim Kornatima i to u ribarskim kućama koje su namijenjene za robinzonski turizam. Kornati su uglavnom u vlasništvu Murterina. Na Kornate se također organiziraju i izleti brodovima.

Zahvaljujući trima marinama, od kojih je jedna u Murteru, a dvije na Kornatima, Murter se može ubrojiti i u važnija središta nautičkog turizma na Jadranu.

U gradu se također nalazi i jedno brodogradilište, opremljeno za izradu i remont svih vrsta malih i srednjih plovila.

Poznate osobe

• Ivan Skračić-Bodul, hrv. pjesnik
• Ljerka Pleslić Bjelinski, pijanistica
• Mladen Juran, redatelj
• Nikola Bašić, arhitekt
• Veljko Božikov, prof.dr.sc, liječnik
• Jozica Šikić, doktor kardiolog
• Mirta Zečević, glumica
• Slavko Juraga, glumac
• Mile Skračić, akademski slikar

Spomenici i znamenitosti

Od sakralnih spomenika treba spomenuti kapelicu Sv. Roka iz 1760. godine, crkvu Sv. Mihovila rekonstruiranu 1770. godine, te crkvu Gospe od Gradine. U Murteru se 1866. godine otvorila prva seoska čitaonica na području cijele Dalmacije.Na brdu Raduč nalazi se vojna utvrda koja je izgrađena za vrijeme Austro - ugarske a sastoji se od tunela u brdu i topovskih "gnijezda". Na rivi u Murteru nakon Drugog svjetskog rata podignut je spomenik narodnooslobodilačkoj borbi, ali je miniran 2005. godine, te uklonjen odlukom općinskog vijeća na čelu s Ivom Marušićem

Povijest

Na poluotoku Gradini nalaze se ostaci jedne od najvećih gradina na tlu južne Liburnije, a u njezinu podnožju i uz obalu ruševine antičkog grada Colentuma.
Colentum je i najstarije ime otoka. Spominju ga Ptolomej i Plinije u I. stoljeću, te kozmograf iz Ravennne u VII. Porfirogenet u X. stoljeću ne navodi Colentum, što znači - s obzirom na upućenost Cara u prilike na obali i otocima - da je tada već prestao postojati.
Teško je sa sigurnošću utvrditi kada Hrvati prvi put stupaju na otok. Prema nalazima materijalne kulture i prema jezičnim ostacima u toponimima, to je bilo vrlo rano, no prvi pisani spomen imena je iz 1285.
"Župa Srimac ima g. 1298. sela: Veliko selo (Villa magna) i Jezera na Murteru, te Žirje i Zlarin" - tvrdi don Krsto Stošić.

Najprije se zvalo Veliko Selo(od XIII. st.) i Srimač (Srimac), a od 1715. ima sadašnje ime.
Novo naselje Srimač, Hrvati su u duhu svog shvaćanja i iskorištavanja prostora na otocima, podigli dalje od mora, na pristranku, uz rub plodnog polja i u podnožju Vršine i Raduča, s kojih se moglo kontrolirati stanje na moru i prijetnje koje su s njega dolazile.
Nekako istodobno (1318.) na prvim pomorskim kartama prvi put se spominje i ime Mortar, kasnije u duhu, lokalnog govora oblikovano u današnji oblik Murter.
Oba imena su postojala u upotrebi dugi niz stoljeća, dok konačno nije dobio današnje ime.

Kultura

Iako ruralno naselje, Murter je u svom trajanju započeo, njegovao i očuvao visoke standarde kulturnog, osobito pučkog i duhovnog izražavanja. Najprije vrlo ranim osnivanjem Pučke škole (1845.), zatim utemeljenjem jedne od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku u Dalmaciji (1866.), pokretanjem crkvenog pjevačkog zbora (1900.), djelovanjem amaterskog dramskog ansambla (od 1922.). Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je i Uljarska zadruga. 1913., na velikoj međunarodnoj izložbi ulja u Aix-en-Provenceu (Francuska), Murterini su dobili zlatnu medalju za kvalitetu svog ulja. Osobito je obilježje mještana druželjubivost, otvorenost, ljubav prema pjevanju i dramskom izražavanju.

Crkva sv. Mihovila je središte okupljanja starijih Murterina. Osim crkve, od religijskih struktura postoji i nekoliko kapelica razasutih širom općine, od kojih je najupečatljivija kapelica sv. Roka na istoimenom brežuljku iznad naselja.

Kulturna ponuda u Murteru je sljedeća: ljetno kino, muzej, knjižnica, nastupi klapa i popularnih pjevača, koncerti, privatne galerije. U Murteru djeluje kulturno društvo "Zaokret".

Ugostiteljska ponuda je bogata, s obiljem kafića, konobi i restorana.

Brojne i lijepe plaže (Luke, Slanica, Podvrške, Čigrađa, Kosirina) pružaju adekvatne sadržaje s pripadajućim ugostiteljskim i zabavnim sadržajima.

Svake godina 8. rujna, na dan Male Gospe, u Murteru se organizira velika fešta.

29. rujna je dan zaštitnika Župe Murter, Sv. Mihovila. Tog dana se već tradicionalno organizira regata i manifestacija Latinsko idro.

Šport

Od sportskih društava postoje boćarski, malonogometni klub, teniski s pripadajućim igralištima.

Od 1957. održava se Malonogometni turnir 'Murter' , koji je bio prvi malonogometni turnir u tadašnjoj Jugoslaviji.

Cestovna utrka Murter održava se od 1995.

1. Svjetsko prvenstvo u udičarenju 1972. održano je u Murteru.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Murter (Murter-Kornati)