Orašac (Bihać, BiH)
Orašac je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
| Orašac | |
|---|---|
  Orašac | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Unsko-sanska |
| Općina/Grad | Bihać |
| Zemljopisne koordinate | 44°38′N 16°04′E / 44.63°N 16.07°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 1.356 |
 Orašac
| |
Zemljopis uredi
Nalazi se 11 kilometara ispod Kulen Vakufa, ali ne na Uni.
Povijest uredi
Zidine starog grada su na strmom brežuljku podalje od desne obale Une. U tursko vrijeme bio je u sastavu ostrovičke kapetanije. Posadom od 60 nefera i zapovjednika ravnao je dizdar. Grad je sagrađen između 1703. i 1730. godine, uz jednu sredovječnu kulu iz vremena hrvatske srednjovjekovne države, koja je pripadala Humskoj župi. Danas je u ruševnom stanju, i od svega još se najbolje očuvala ta kula. Gradom su upravljali dizdari. Godine 1833. bila su ovdje tri topa.[2]
Tijekom Drugog svjetskog rata, srpski ustanici željni osvetiti ustaške pokolje 4. i 5. rujna 1941. godine opljačkali su i do temelja spalili selo Orašac, svirepo ubivši veliki broj stanovnika muslimana.[3]
Stanovništvo uredi
Popisi 1971. – 1991. uredi
| Orašac | ||||||
| godina popisa | 1991.[4] | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 2.498 (97,04%) | 2.479 (97,56%) | 2.185 (95,79%) | |||
| Srbi | 49 (1,90%) | 48 (1,88%) | 69 (3,02%) | |||
| Hrvati | 1 (0,03%) | 0 | 4 (0,17%) | |||
| Jugoslaveni | 11 (0,42%) | 11 (0,43%) | 1 (0,04%) | |||
| ostali i nepoznato | 15 (0,58%) | 3 (0,11%) | 22 (0,96%) | |||
| ukupno | 2.574 | 2.541 | 2.281 | |||
Popis 2013. uredi
| Orašac | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Bošnjaci | 1.347 (99,34%) | |||||
| Srbi | 1 (0,07%) | |||||
| Hrvati | 1 (0,07%) | |||||
| ostali i nepoznato | 7 (0,52%) | |||||
| ukupno | 1.356 | |||||
Izvori uredi
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. siječnja 2020.
- ↑ Hamdija Kreševljaković: Stari bosanski gradovi, Naše starine I.: 7-44, Sarajevo, 1953.
- ↑ Max Bergholz: Nasilje kao generativna sila (identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici), Buybook, Sarajevo/Zagreb 2018., str. 217.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
Vanjske poveznice uredi
- Satelitska snimka Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. rujna 2009. (Wayback Machine)
