Paneuropski koridor V

Paneuropski Koridor V je željeznička pruga od Europskog značaja, koja povezuje sjevernu i južnu Europu.

Paneuropski željeznički koridor 5, krak c, dolazak u kolodvor Osijek. (Pruga s lijeve strane). S desne strane je vidljiva pruga Vinkovci – Osijek.
Paneuropski željeznički koridor 5, krak c, pogled prema jugu. Snimano iz jurećeg vlaka.

Trasa u Hrvatskoj uredi

U Hrvatskoj postoje dva kraka ovoga koridora. Krak b i c.

Trasa kraka b kroz Hrvatsku uredi

Važniji gradovi i važni kolodvori na trasi uredi

Gledajući od sjevera ka jugu, ovi gradovi se nalaze na pravcu koridora 5b:

  Željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh
  Đikeniš
  Željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh
  državna granica Mađarska / Hrvatska
  Most Drava
  Botovo
  odvojak prema Varaždinu
  Koprivnica
  odvojak prema Osijeku
  Križevci
  odvojak prema Bjelovaru
  Vrbovec
  odvojak prema Vinkovcima
  Dugo Selo
  Sesvete
  odvojak prema Klari i prema Sisku
  Zagreb GK
  odvojak prema Zaprešiću
  Most Sava
  odvojak prema Klari i prema Sisku
  Jastrebarsko
  odvojak prema Sisku
  odvojak prema Ozlju
  Karlovac
  Most Kupa
  Oštarije
  odvojak prema Gospiću (Lička pruga)
  Ogulin
  Moravice
  Škrljevo
  odvojak prema Bakru
  odvojak prema Brajdici
  Rijeka
  pruga do granice sa Slovenijom

Posebnost uredi

Iako koridor V dijeli dio svoje trase s Koridorom X (potez Dugo Selo – Zagreb), tehnički je ta dionica dio koridora X. To znači, kako je koridor V, krak b zapravo prekinut na tom potezu.

Elektrifikacija uredi

Elektrifikacija je 25 kV, 50 Hz na cijelom dijelu. Od Moravica do Rijeke je nekada bio napon 3 kV zbog toga što je ta trasa prva elektrificirana trasa u Jugoslaviji. Nakon toga, svugdje s nadalje koristio puno efikasniji napon od 25 kV.

Brdovitost uredi

Od Koprivnice do Karlovca je trasa pruge poprilično ravna. Međutim, nakon toga dolazi planinski Gorski kotar, gdje su veliki usponi i padovi. Zbog toga je ova dionica pruge najteža.

Nova nizinska brza pruga uredi

Postoje planovi za novu brzinsku nizinsku prugu, koja bi postala dijelom ove linije i išla bi zaobilano, ali dolinom. Zasada se ne zna kada će se planovi ostvariti. Prvotno je najveća predviđena brzina cijelog koridora V, kraka b 250 km/h. Međutim, iz financijskih razloga, najvjerojatnije će biti izgrađena nizinska pruga s parametrima do 250 km/h, ali samo osposobljena za brzine do 160 km/h. Teretni promet bi trebao sačinjavati većinu prometa koridora Vb u budućnosti, posebno kontejnerski promet. Najveća korist se očekuje za luku Rijeka.

Trasa kraka c kroz Hrvatsku uredi

Važniji gradovi i važni kolodvori na trasi uredi

Gledajući od sjevera ka jugu, ovi gradovi se nalaze na pravcu koridora 5c:

  pruga Viljan – Madžarboja (pruga od Pečuha)
  Madžarboja
  državna granica Mađarska / Hrvatska
  Beli Manastir
  Most Drava
  odvojak prema Dalju
  Osijek
  odvojak prema Koprivnici
  odvojak prema Vinkovcima
  Đakovo
  odvojak prema Vinkovcima
  StrizivojnaVrpolje
  odvojak prema Zagrebu
  Slavonski Šamac
  Most Sava (državna granica Hrvatska / Bosna i Hercegovina)
  Bosanski Šamac
  Željeznička pruga Bosanski Šamac – Sarajevo
   Sarajevo
 
  državna granica Bosna i Hercegovina / Hrvatska
  Metković
  Opuzen
  Ploče

Elektrifikacija uredi

Elektrifikacija naponom 25 kV 50 Hz postoji i od granice s Bosnom i Hercegovinom do kolodvora Strizivojna-Vrpolje do kolodvora Ploče.

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Paneuropski koridor V
Nedovršeni članak Paneuropski koridor V koji govori o željezničkom prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.