Papučica
Papučica je heterotrofni jednostanični organizam.
| Papučica | |
|---|---|
 Paramecium aurelia | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Chromalveolata |
| Koljeno: | Ciliophora |
| Razred: | Ciliatea |
| Red: | Peniculida |
| Porodica: | Parameciidae |
| Rod: | Paramecium |
| Vrste | |
| Baze podataka | |
Otkrio ju je 1675. godine nizozemski prirodoslovac Antoni van Leeuwenhoek pod svojim jednostavnim svjetlosnim mikroskopom. Kao i svi trepetljikaši, rasprostranjena je i vrlo česta u morima, kopnenim vodama, bočatim vodama i na vlažnom tlu.
Opis uredi
Zbog svog oblika dobila je današnji naziv. Razlikuje se od euglene po tome što ima veliku i najmanje jednu malu staničnu jezgru. Tijelo joj je obavijeno prozirnom membranom zvanom pelikula na kojoj se nalaze brojne trepetljike koje joj služe u kretanju. Poput amebe diše difuzijom plinova površinom tijela.
Probava hrane uredi
Na pelikuli se nalazi jedno mjesto na kojem su trepetljike duže pa formiraju udubljenje koje nazivamo usno predvorje, a ono završava staničnim ustima (citostom) kojim papučica prima hranjive tvari. Stanično ždrijelo nastavlja se na stanična usta i na njegovu se kraju stvaraju hranidbeni mjehurići. Oni se spajaju s lizosomima koji razgrađuju hranu, a neprobavljeni ostaci izbacuju se na određenu mjestu na membrani, tzv. stanični izmetni otvor.
Razmnožavanje uredi
Papučica se razmnožava diobom stanica. Kad naiđu nepovoljni uvjeti, papučica se kristalizira. Tada se ne hrani i ne razmnožava. Kada prođu nepovoljni uvjeti, nastavlja dalje normalnim životom. Nakon više uzastopnih dioba, kad stanica postigne najmanju veličinu, dvije se papučice stope. Jezgre se obnavljaju i papučice se nakon toga razdvoje. Ovim se procesom ne razvija potomstvo, ali zovemo ga spolno razmnožavanje.