Europu neki nazivaju "potkontinentom", jer smatraju da zajedno s Azijom čini kontinent Euroaziju. Činjenica je da je Europa više kulturni nego zemljopisni pojam. Prostor Europe je danas raspodjeljen na 42 države (50 uključimo li države koje su teritorijem djelomično unutar kontinenta) i na njemu živi oko 700 milijuna ljudi uz prosječnu naseljenost od 70 st/km2. S površinom od otprilike 10,2 milijuna km2, zauzima 1/4 ukupne površine Euroazije i jedan je od najmanjih kontinenata.
Europski sud (engl.Court of Justice) jedan je od sudova unutar Suda Europske unije, institucija Europske unije. Tumači odredbe osnivačkih ugovora i rješava sporove po tužbama država članica i građana čija su prava povrijeđena nekom od odluka tijela Unije.
Europski sud je osnovan 1952. godine i ima sjedište u Luxembourgu.
Zbog preopterećenosti Suda EZ-a, 1988. godine osnovan je Prvostupanjski sud Europskih zajednica (danas Opći sud). Sve do Ugovora iz Nice 2001. godine, ovaj je Sud djelovao kao pridruženo tijelo Europskog suda, a ne kao zaseban sud.
Europski sud sastoji se od po jednog suca iz svake države članice (dakle 27) i sedam općih pravobranitelja (engl. Advocates General). Suce i nezavisne odvjetnike imenuju vlade država članica zajedničkom suglasnošću na razdoblje od šest godina, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, iz redova osoba čija je neovisnost neupitna i koji ispunjavaju uvjete koji se u njihovim zemljama zahtijevaju za obavljanje najviših sudačkih dužnosti ili koji su priznati pravni stručnjaci. Suci i nezavisni odvjetnici kojima je istekla dužnost mogu biti ponovno imenovani. Svake tri godine provodi se djelomična zamjena sudaca i nezavisnih odvjetnika.
Lisabon (portugalski: Lisboa; IPA [liʒˈboɐ]) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala. Šire urbanizirano područje grada, površine 958 km², s 2,4 milijuna stanovnika, 12. je najnaseljenije gradsko područje u Europskoj uniji. Oko 2.831,000 stanovnika živi u Metropolitanskoj zoni Lisabona (Área Metropolitana de Lisboa, AML), što je oko 27% ukupnog stanovništva Portugala, dok 3,34 milijuna ljudi živi u široj aglomeraciji Lisabonske metropolitanske regije koja uključuje i gradove Leiriu i Setúbal. Lisabon je najzapadniji veliki i glavni grad u Europi. Smješten je na zapadu Pirinejskog poluotoka na Atlantskom oceanu i ušću rijeke Tejo.
Kao istaknuto središte financija, trgovine, medija, industrije zabave, umjetnosti, međunarodnog prometa, obrazovanja i turizma, Lisabon se smatra "Alfa gradom". Jedan je od najvećih ekonomskih centara na kontinentu, s rastućim financijskim središtem i drugom najvećom kontejnerskom lukom na europskoj atlantskoj obali,nmeđunarodnom zračnom lukom s prometom 13 milijuna putnika godišnje, mrežom autocesta, čvorištem željeznica velikih brzina (Alfa Pendular) koja povezuje veće gradove u Portugalu te će od 2013. biti povezana sa španjolskom željeznicom velikih brzina. Lisabon je prema časopisu Monocle 25. najugodniji grad za život u svijetu i šesti najposjećeniji grad u južnoj Europi nakon Rima, Barcelone, Madrida, Atene i Milana s oko dva milijuna turista godišnje. Lisabonska regija najbogatija je regija u Portugalu, s BDPPPP od 26 100 euraper capita (4,7% više u odnosu na GDP PPP per capita Europske unije). Također, lisabonsko metropolitansko područje deseto je najbogatije u Europi prema BDP-u s 98 milijardi eura ili 34 850 po glavi stanovnika, što je 40 % više u odnosu na prosjek BDP-a po glavi stanovnika Europske unije. Grad zauzima 32. mjesto među gradovima s najvećom bruto zaradom u svijetu. Većina sjedišta multinacionalnih tvrtki u zemlji smještena su u zoni Lisabona koji je na devetom mjestu u svijetu po broju održavanja međunarodnih konferencija. Osim toga, grad je i političko središte zemlje, sjedište vlade i šefa države, također i središte okruga Lisabona i Lisabonske regije.
Fabiola Gianotti (Rim, 29. listopada1960.) talijanska je fizičarka elementarnih čestica, glavna direktorica Europskoga vijeća za nuklearna istraživanja (CERN) u Švicarskoj i prva žena na tom položaju. Prvi je mandat započeo 1. siječnja2016. i trajao je pet godina. Na svojoj 195. sjednici 2019. Vijeće CERN-a izglasalo je Fabioli Gianotti drugi mandat na istom položaju, koji je započeo 1. siječnja 2021. i traje do 2025. Ovo je prvi put u povijesti CERN-a da je jedan glavni direktor imenovan na puni drugi mandat.
Od 1996. Fabiola Gianotti je radila u CERN-u, počevši od položaja stipendista i nastavljajući kao fizičar istraživač s punim radnim vremenom. Godine 2009. napredovala je na položaj voditelja projekta i glasnogovornika eksperimenta ATLAS. Radila je također na eksperimentima WA70, UA2 i ALEPH u CERN-u, gdje je bila uključena u razvoj detektora, softvera i analizu podataka. Godine 2016. izabrana je za prvu žensku glavnu direktoricu CERN-a. Od tada je ponovno imenovana za drugi mandat, koji će završiti 2025.
Bila je članica nekoliko međunarodnih odbora, poput Znanstvenog vijeća CNRS-a u Francuskoj, Savjetodavnog odbora za fiziku Fermilaba u SAD-u, Vijeća Europskog društva fizičara, Znanstvenog vijeća istraživačkog centra DESY u Njemačkoj, te Znanstveni savjetodavni odbor NIKHEF-a u Nizozemskoj. Članica je Znanstvenog savjetodavnog odbora.
_(cropped).jpg)
