Prolog (Livno, BiH)
Prolog je naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
| Prolog | |
|---|---|
  Prolog | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegbosanska županija |
| Općina/Grad | Livno |
| Zemljopisne koordinate | 43°47′N 16°50′E / 43.79°N 16.84°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 861 |
Zemljopisni položaj i povijest uredi
Prolog je mjesto u jugozapadnom dijelu gornjeg Livanjskog polja, smješteno podno planinskog prijevoja Vagnja (Dinara). Arheološki ostatci prapovijesne gradine (suhozid i keramika) na lokalitetu Prolog -Jabuka svjedoče o postojanju kontinuiranog života u razdoblju kasnog brončanog i željeznog doba. Također, ostatci srednjovjekovne tvrđave svjedoče o postojanju obrambenog sustava oslonjenog na Hrvatsko kraljevstvo. Tijekom osmanskih provala na područje zapadnog Balkana, čitavo Livanjsko polje, pa tako i Prolog, došlo je pod osmansku vlast između 1470. i 1480. godine. Iz razdoblja osmanske vladavine ostalo je malo tragova o postojanju naselja, no podatci o turskoj posadi u negdašnjoj srednjovjekovnoj utvrdi svjedoče o njegovom opstanku i u ovim vremenima. Početkom 18. stoljeća, nakon mira u Požarevcu (1718.), osmanska utvrda u Prologu gubi na vojnoj važnosti, što omogućuje brojnije naseljavanje i rast naselja u njenom podnožju.
Stanovništvo uredi
Popisi 1971. – 1991. uredi
| Prolog | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 1.155 (97,88%) | 1.161 (99,06%) | 1.356 (98,90%) | |||
| Muslimani | 0 | 0 | 0 | |||
| Srbi | 0 | 1 (0,08%) | 4 (0,29%) | |||
| Jugoslaveni | 0 | 0 | 6 (0,43%) | |||
| ostali i nepoznato | 25 (2,11%) | 10 (0,85%) | 5 (0,36%) | |||
| ukupno | 1.180 | 1.172 | 1.371 | |||
Popis 2013. uredi
| Prolog | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Hrvati | 856 (99,42%) | |||||
| Srbi | 3 (0,35%) | |||||
| Bošnjaci | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 2 (0,23%) | |||||
| ukupno | 861 | |||||
Porezni popisi iz 1768. godine svjedoče da je Prolog imao 316 katolika, dok se taj broj 1813. godine smanjio na 213, iako je početak 19. stoljeća uglavnom bio obilježen doseljavanjem stanovništva u Livanjsko polje. Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća započeo je proces iseljavanja stanovništva iz Prologa, najvećim dijelom u Hrvatsku, u mjesta Kaštela, Solin, Dugo Selo i Sesvete. Iseljavanje se bitno smanjilo krajem osamdesetih godina dvadesetog stoljeća.
Izvori uredi
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. studenoga 2019.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3 Arheološka nalazišta – regija 14-25 (Sarajevo, 1988.); Bojanovski, Ivo. Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji. Urednik: Alojz Benac. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974. (Djela, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; knj. 47).
- Perković, Tomislav. Stanovništvo Livanjskog polja u 18. i 19. stoljeću (Livno: Matica hrvatska Livno, 2003.).