Rašinovac je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Rašinovac
Rašinovac na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Rašinovac
Rašinovac
Rašinovac na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Zapadna Bosna
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska
Općina/Grad Bosanski Petrovac
Zemljopisne koordinate 44°34′N 16°21′E / 44.57°N 16.35°E / 44.57; 16.35
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 398

Zemljopis uredi

Na par kilometara od Bosanskog Petrovca, na obe strane ceste za Bosansku Krupu smješteno je mjesto Rašinovac. Proteže se skoro do Suvaje. I on je na blagim padinama Grmeča na kojima se prepoznaju uzvišenja: Gradina, Gajevi, Šainovac i Frgića Vrh, a iza je Stražbenica kao međa prema Krnjoj Jeli. Nema izvora vode, osim malo dalje, u polju, je izvor Pećina.[2]

Povijest uredi

Gradina Šainovac u Rašinovacu je dimenzija 300x180 metara. Pripada ilirskom razdoblju.[3]

U selu je rođen Narodni heroj Jugoslavije Zdravko Čelar. Jedno mjesto u Srbiji, kod Novog Sada, dobilo je po njemu ime Čelarevo. To mjesto je 1945. kolonizirano stanovništvom s područja Bosanskog Petrovca.

Stanovništvo uredi

Popisi 1971. – 1991. uredi

Rašinovac
godina popisa 1991.[4] 1981. 1971.
Muslimani 331 (52,79%) 352 (50,57%) 347 (46,26%)
Srbi 271 (43,22%) 318 (45,68%) 390 (52,00%)
Hrvati 0 0 0
Jugoslaveni 11 (1,75%) 24 (3,44%) 12 (1,60%)
ostali i nepoznato 14 (2,23%) 2 (0,28%) 1 (0,13%)
ukupno 627 696 750

Popis 2013. uredi

Rašinovac
godina popisa 2013.[1]
Bošnjaci 327 (82,16%)
Srbi 62 (15,58%)
Hrvati 0
ostali i nepoznato 9 (2,26%)
ukupno 398

Izvori uredi

  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. ožujka 2020.
  2. Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
  3. Salmedin Mesihović: Svpplementvm rebellio Illyrici - Germanikova "Pounjska ofanziva", Historijska traganja, 4, 2009., str. 9-33
  4. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.