Wikipedija

Rada Borić

hrvatska feministica

Rada Borić (Zagreb, 11. rujna 1951.) hrvatska je feministkinja, ženska i mirovna aktivistkinja, sveučilišna profesorica te lektorica. Jedna od osnivačica Centra za ženske studije u Zagrebu (1995.), suosnivačica stranke Nova ljevica (2016.), članica koalicije Možemo!, zastupnica i novoizabrana zastupnica u Skupštini Grada Zagreba (2017. – 2021.), zastupnica u Hrvatskom Saboru (2020.).

Rada Borić
Rada Borić
Rada Borić, prosvjed za slobodu medija (Zagreb, 2016.)
Rođenje 11. rujna 1951., Zagreb
Portal o životopisima
Intervju za medije na manifestaciji Milijarda ustaje u Zagrebu 2022. godine

Životopis uredi

Rođena je u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Koprivnici. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost i komparativnu književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, na kojemu je završila i poslijediplomski studij književnosti. Bila je dugogodišnja lektorica hrvatskoga jezika, književnosti i kulture na Sveučilištu u Helsinkiju,[1][2][3] i predavačica kulturne povijesti Balkana na istom sveučilištu.[4] Kao Fulbrightova stipendistica predavala je i u SAD-u na Sveučilištu Indiana u Bloomingtonu (1983. – 1985.).[4]

Autorica je prvog finsko-hrvatskog i hrvatsko-finskog rječnika, objavljenog 2007. godine. Rječnik sadrži više od 39 tisuća riječi, svakodnevnih izraza, i osnove gramatike hrvatskog jezika, a posebna je pozornost posvećena jezičnim razlikama finskoga i hrvatskoga, kao što je glagolski vid ili uporaba prijedloga i padeža. Sukladno Borićinom feminističkom stavu, rječnik je specifičan po tome što je u njega uvršten i ženski rod za sve imenice.[1]

Nakon višegodišnjeg boravka u Finskoj, u Helsinkiju, vratila se u Zagreb.[kada?]

Tijekom Domovinskog rata aktivna je u Antiratnoj kampanji Hrvatske, a od 1993. u Centru za žene žrtve rata u podršci i radu s prognanicama i izbjeglicama, zagovarajući ljudska prava žena i manjina. Sudjelovala je u izradi prvog Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u ratu. Bila je jedna od osnivačica (1995.) i izvršna direktorica Centra za ženske studije (2008. – 2016.), u kojemu je vodila kolegije o feminističkoj kritici jezika te različite projekte. Zalagala se za otvaranje Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke i organiziranje znanstvenog skupa Dani Marije Jurić Zagorke.

Prema časopisu Forbes, jedna je od sedam najmoćnijih feministkinja na svijetu (2010.).[5] Sudirektorica je poslijediplomskog seminara pri IUC-u u Dubrovniku, Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi (eng. Feminisms in Transnational perspective), a bila je i članicom Upravnog odbora i potpredsjednica Europskog ženskog lobija.[5] Aktivna je u Ženskoj mreži Hrvatske od njezina početka, suosnivačica je nekoliko ženskih udruga (B.a.B.e, Ženska soba) te aktivna u feminističkom pokretu u regiji i svijetu. Jedna je od suorganizatorica Ženskog suda za bivšu Jugoslaviju, sa završnim događajem održanim u Sarajevu (7. – 10.svibnja 2015.).

Jedna je od globalnih koordinatorica pokreta Milijarda ustaje (za Hrvatsku, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Cipar, Grčku, Makedoniju, Crnu Goru, Rumunjsku, Srbiju i Sloveniju).[6]

Bila je članica koordinacijskog odbora inicijative žena Nobelovki za mir (eng. Nobel women's initiative). Organizirala je posjet Zagrebu nobelovki Jody Williams i Shirin Ebadi. Danas je članica mreže medijatorica žena koje se bave rješavanjem sukoba, naziva Mediterranean women mediators network, a sudjelovala je u mirovnim razgovorima na Cipru.

Suosnivačica je i potpredsjednica političke stranke Nova ljevica osnovane 18. prosinca 2016. godine, a na lokalnim izborima u Zagrebu 2017. izabrana je za zastupnicu u Skupštini Grada Zagreba. Ponovo je izabrana za zastupnicu na listi zeleno-lijeve koalicije stranaka Možemo!, Nova ljevica, Zagreb je naš i Orah na izborima 2021. godine. Od 22. srpnja 2020. izvršava dužnost saborske zastupnice u 10. sazivu Hrvatskoga sabora, s mandatom u mirovanju od 15. rujna 2021., dok joj je zamjenica Ivana Kekin.[7] Predsjednica je Povjerenstva za ravnopravnost spolova i Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, u četverogodišnjem mandatu.

Izbor publikacija i tekstova uredi

  • The suitcase – Refugee Voices from Bosnia and Croatia, University of California Press, suautorica, 1997.[8]
  • Gender and Catastrophe, antologija tekstova, urednica i autorica teksta Against the War: Women Organizing Themselves in the Countries of the Former Yugoslavia, Zed Books, 1997.[9]
  • Feminist Perspectives on Politics (ur. Chris Corrin), Routledge, 1999.[10]
  • Nejednakost u jeziku. Više od stereotipa, u: Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti: priručnik za analizu rodnih stereotipa, ur. Valerija Barada, Željka Jelavić, Zagreb: Centar za ženske studije, Zagreb, 2004.[11]
  • Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije, Vladin ured za ravnopravnost spolova, urednica, 2007.[12]
  • Ženski identitet u jeziku, časopis Treća 1:1, str 37–44, Centar za ženske studije, Zagreb, 2017.[13]

Nagrade uredi

Izvori uredi

  1. ↑ a b Vlada RH - Ured za ravnopravnost  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. srpnja 2007. (Wayback Machine) Prvi finsko-hrvatski i hrvatsko-finski rječnik s imenicama i u ženskom rodu, pristupljeno 20. prosinca 2010.
  2. ↑ Net.hr  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2021. (Wayback Machine) Puhutteko kroaattia?, pristupljeno 20. prosinca 2010.
  3. ↑ Nomen[neaktivna poveznica] Prvi Finsko-hrvatsko-finski rječnik objavljen u Finskoj, pristupljeno 20. prosinca 2010.
  4. ↑ a b c d Centar za ženske studije Rada Borić, pristupljeno 10. ožujka 2011.
  5. ↑ a b c T-portal Mija Pavliša: Rada Borić na Forbesovoj listi najmoćnijih, 7. studenoga 2010., pristupljeno 10. ožujka 2011.
  6. ↑ Global Coordinators Archives. One Billion Rising Revolution (engleski). Pristupljeno 16. veljače 2022.
  7. ↑ Zastupnik data 1318. Hrvatski sabor. Pristupljeno 26. studenoga 2021.
  8. ↑ Mertus, Julie A.; Tesanovic, Jasmina; Metikos, Habiba; Boric, Rada. Siječanj 1997. The Suitcase: Refugee Voices from Bosnia and Croatia (engleski). Cornel West. ISBN 978-0-520-20634-2
  9. ↑ bloomsbury.com. Gender and Catastrophe. Bloomsbury (engleski). Pristupljeno 25. veljače 2022.
  10. ↑ Feminist Perspectives on Politics. Routledge & CRC Press (engleski). Pristupljeno 25. veljače 2022.
  11. ↑ Nejednakost u jeziku. Više od stereotipa., u: Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti: priručnik za analizu rosnih stereotipa
  12. ↑ Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije
  13. ↑ Ženski identitet u jeziku
  14. ↑ Sudar, Nevenka. Predsjednik odlikovao direktoricu Centra za ženske studije Radu Borić. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Pristupljeno 25. veljače 2022.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rada_Borić&oldid=6902966"