Ribosomska RNK
Ribosomska RNA (rRNA) je jedna od triju vrsta ribonukleinske kiseline.[1][2]
Molekule rRNA su središnji dio sustava za proizvodnju proteina. Zajedno s proteinima izgrađuje ribosome. Ribosomi se sastoje od dvije podjedinice - velike i male. Aktivno mjesto na većoj podjedinici izgrađeno je isključivo od rRNA.[3] To aktivno mjesto katalizira nastanak peptidne veze među aminokiselinama, zbog čega je ribosom zapravo ribozim.[4]
Ribosomska RNA se sintetizira u staničnoj jezgrici.[5] Kad transkripcijom nastane rRNA i spoji se s ribosomskim proteinima, nastaje kompleks ribosomskih podkomponenta koji se odvaja od jezgrice i kroz pore jezgrine ovojnice izlazi iz jezgre i odlazi u citoplazmu gdje se spajaju u 80S ribosome (kod eukariota).[6] U prokariotskom ribosomu nalaze se 34 bjelančevine i dvije molekule rRNA u velikoj podjedinici, a u maloj podjedinici samo jedna molekula rRNA i 21 bjelančevina.[4]
Ribosomska RNA čini od 60 do 80% ukupne stanične RNA.[5]
Izvori uredi
- ↑ Franjić, Jozo; Škvorc, Željko; Trinajstić, Ivo. Anatomija bilja - skripta (PDF). Šumarski fakultet u Zagrebu. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 23. studenoga 2014.
- ↑ Genetika. Medicinski priručnik za pacijente, pod pokroviteljstvom Hrvatskog liječničkog zbora u suradnji s farmaceutskom tvrtkom MSD
- ↑ ribosomi | Hrvatska enciklopedija
- ↑ a b ribosomi. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 28. prosinca 2014.
- ↑ a b Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2016. (Wayback Machine) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 124
- ↑ Stanična jezgra Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. prosinca 2014. (Wayback Machine), Veterinarski fakultet