Rimski akvadukt

Iako su prvi akvedukti građeni u ranijim povijesnim razdobljima, obično se vezuju uz Antički Rim te smatraju najprepoznatljivijim simbolom rimske civilizacije i tehnologije. Izgradnja akvedukta je započela u svrhu opskrbe vodom grada Rima te trajala 500 godina, tijekom kojih je sagrađeno 11 akvedukata. Oni su omogućili da Rim s vremenom postane jednim od najvećih gradova antičkog svijeta, s preko milijun stanovnika. Akveduktima je primarna svrha bila dovesti što je moguće veće količine pitke vode u grad koja se potom koristila u fontanama i javnim kupaonicama prije nego što bi se kao otpadna voda slila u kanalizaciju. Osim u samom Rimu, akvedkuti su se gradili i u provincijama omogućivši njihovu urbanizaciju. Današnji arheolozi često mogu procijeniti važnost i broj stanovnika nekog drevnog rimskog grada na temelju veličine akvedukta.

Pont du Gard u Francuskoj, rimski akvedukt sagrađen cca. 19. pr. Kr.

Nestanak sustava akvedukata, bilo zbog barbarskog razaranja, bilo zbog dugog neodržavanja, se smatra jednim od čimbenika koji je doveo do propasti rimske civilizacije, a što se u slučaju samog Rima očitovalo padom broja stanovnika na svega 30.000 do početka srednjeg vijeka. Neki od akvedukata, pogotovo oni manji, su ostali očuvani te služili i kasnijim generacijama, a neki služe i danas.

Vanjske poveznice uredi