Safranbolu je grad i kajmakam u pokrajini Karabük, sjeverna Turska, 200 km sjeverno od Ankare, a oko 100 km južno od Crnog mora. Grad je dobio ime od grčke riječi saffron koja znači "šafran", te je prije bio poznat kao Saframpolis (grčki: Σαφραμπολις, "Grad šafrana"). Naime, grad je najpoznatiji prema tradiciji uzgoja i trgovini šafrana, koja je još uvijek živa u obližnjem selu Davutobası koje slovi kao uzgajalište najboljih šafrana na svijetu.

Safranbolu
Osnovni podaci
Pokrajina Karabük
Stanovništvo
 - ukupno
 - urbano

60.358 [1] (2010.)
49.014 [2] (2010.)
Površina 1013 km²
Gustoća stanovništva 50.43/km²
Visina 485 m
Koordinate 41°15′N 32°41′E / 41.250°N 32.683°E / 41.250; 32.683
Poštanski broj 78600
Pozivni broj (+90) 370
Gradonačelnik Dr. Necdet Aksoy
Službena stranica www.safranbolu-bld.gov.tr
Karta
Karta grada Safranbolu

Stari dio grada Safranbolua, nastao za vrijeme trgovine šafranima, nalazi se u dubokoj i vlažnoj kotlini u inače suhoparnom krajoliku. Grad ima 1008 povijesnih spomenika iz osmanskog razdoblja: privatni muzej, 25 džamija, pet turbeta (mauzoleja), osam česmi, pet hamama, tri karavan-saraja, sunčani sat i stotine privatnih povijesnih kuća i vila tradicionalne gradnje. Tu su i tragovi prapovijesnih i antičkih naselja poput gromila, grobnica i rimskih mostova. Zbog toga je 1994. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Novi dio grada se nalazi na visoravni, oko 2 km zapadno od Starog grada. U njemu se nalazi više obrazovnih institucija poput Fakulteta likovnih umjetnosti i dizajna Fethi Toker koji je odjel Sveučilišta Zonguldak Karaelmas.

Panorama Safranbolua 11. srpnja 2006. godine
Panorama Safranbolua 11. srpnja 2006. godine

Povijest uredi

 
Povijesno središte Safranbolua

Povijesna pokrajina Paflagonija je od davnina bila domom mnogim narodima (Paflagonci, Kaški, Kapadocijci). Područje grada Safranbolua je bilo naseljeno još u prapovijesti o ćemu svjedoče grobnice isklesane u njenim stijenama. Turci Seldžuci je osvajaju 1196. godine i grad Saframpolis je pripao pokrajini Sinop. Oni su ga najprije prozvali Zalifre, a potom Taraklıborlu, no naposljetku su samo preveli stari grčki naziv u Safranbolu.

Od 13. stoljeća pa sve do dolaska željeznice početkom 20. stoljeća, Safranbolu je bio važnom karavanskom postajom na glavnom putu koji je spajao Istok i Zapad Osmanskog carstva, ali i Europu s Orijentom. Stara džamija, kupatilo i Medresa Sulejman paše su izgrađeni 1322. godine. Tijekom vrhunca u 17. stoljeću proširena je gradska tržnica kako bi se udovoljilo zahtjevima sve većeg broja posjetitelja. Iz ovog razdoblja su sačuvane mnoge građevine kao što su: Konak Cinci koji je imao više od 60 gostinjskih soba (1640. – 48.), Džamije Koprülü (1661.) i Let Paša (1796.), kao i brojne trgovine, štale i kupatila. Arhitektura Safranbolua iz ovog razdoblja je utjecala na urbanistički razvoj gradova u cijelom Osmanskom carstvu.

Dolaskom željeznice u 19. stoljeću Safranbolu je izgubio na važnosti, i središtem pokrajine postaje grad Karabük sa svojom željezarom, ali je upravo zbog toga njegova arhitektura ostala nedirnuta industrijskim napretkom.

Odlike uredi

Povijesni grad Safranbolu
  Svjetska baštinaUNESCO
 
Država  Turska
Godina uvrštenja1994. (18. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv, v
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:614
Koordinate41°14′58″N 32°41′00″E / 41.249388888889°N 32.6832°E / 41.249388888889; 32.6832 (WD)
 
 
Safranbolu
Položaj Safranbolu u Turskoj

Safranbolu se nalazi južno od antičke citadele, u pravcu jug-istok, a sastoji se od četiri dijela:

  • Trokutasta tržnica Çukur ("Rupa") u donjem dijelu grada koja je okružena kućama i radionicama obrtnika kao što su kožari, kovači, krojači, sjedlari i obućari. Ulice u ovoj četvrti su uske i zakrivljene prateći obrise dvaju rijeka koje ju uokviruju. Popločane su tako da im je središnji dio uzdignut kako bi se vode izlijevale prema krajevima. Starije kuće imaju poludrvene konstrukcije, a ostatak pročelja je ispunjavan raznim materijalima (glina, opeka, i sl.). Njihova pročelja prema ulici nemaju prozora te izgledaju kao nastavak vrtnih zidova; glavne prostorije su na orvom katu, dok su stropovi bogato ukrašeni rezbarijama u drvetu, i oslikani.
  • Kıranköy je nekad bila četvrt nemuslimana koja je svojom arhitekturom podsjećala na slične četvrti tadašnjih europskih gradova, kao što su obrtnici i trgovci koji su živjeli odmah iznad svojih radionica i trgovina, dok su im podrumi služili za vino ili kao skladišta.
  • Bağlar ("vinogradi") je četvrt koja se sastojala od usamljenih kuća s velikim vrtovima.
  • Novija četvrt koja je izvan povijesnog središta.

Gradovi prijatelji uredi

Safranbolu ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Safranbolu

Vanjske poveznice uredi