Samur (rijeka)
Samur (azerski: Samurçay, lezginski: Самурвацl, ruski: Самур, rutulski: Самыр) je rijeka u Ruskom Dagestanu i Azerbajdžanu koja u donjem toku čini granicu između Rusije i Azerbajdžana, prije nego što se ulijeva u Kaspijsko jezero. Dužina rijeke iznosi 216 km, a površina porječja 7,330 km².
| Samur | |
|---|---|
 | |
 Zemljovid porječja Samura | |
| Položaj | |
| Države | |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 216 km |
| Površina porječja | 7,370 km2 |
| Istjek | |
| • Prosječni | 75 m3 |
| Tok rijeke | |
| Izvor |  Veliki Kavkaz, Dagestan |
| • Nad. vis. | 3648 m |
| • Koord. | 41°36′42″N 47°16′56″E / 41.61167°N 47.28222°E |
| Ušće | Kaspijsko jezero |
| • Koord. | 41°54′38″N 48°29′1″E / 41.91056°N 48.48361°E |
| Slijev | Kaspijski |
| Pritoci | |
| • Lijevi | Djuljtičaj, Jalakdere, Halahur, Kahulkam, Kajana, Kara-Samur, Lakunkam, Šinazčaj, Tuhičaj |
| • Desni | Ahtičaj, Attagačaj, Boljšoj Badak, Dakkičaj, Falfan, Generčaj, Gurkam, Hulučaj, Kurdul, Lalaan, Maikčaj, Tairdžal, Tuhučaj, Usuhčaj |
  izvor  ušće Samur na zemljovidu Kaspijskog jezera  | |
Riječni izvor je ledenjačkog podrijetla. Izvire na visini od 3648 m, na sjeveroistočnoj padini planine Guton. U svojem toku pravi duboku i usku dolinu između grebena Kjabjak i Samurskog grebena, u srednjim toku prolazi kroz proširenu dolinu, a prije ušća u Kaspijsko jezero stvara deltu.
Vode rijeke odlikuje visoka zamućenost (više od 3.000 g/m³) u prosjeku 1.950 g/m³. Najviša razina dostiže od kraja ožujka do kolovoza, kada su moguće velike poplave. Prosječni protok vode na 20 km od ušća je 75 m³/s.
Vode rijeke odvode se Samur-apšeronskim i Samur-derbentskim kanalom.
Pritoke uredi
Lijeve pritoke rijeke su: Djuljtičaj, Kara-Samur, Šinazčaj, Tuhičaj, a desne Ahtičaj, Generčaj, Usuhčaj, Tairdžal. Također ima i umjetnu pritoku Gjuljgeričaj.
Izvori uredi
- Самур, Velika sovjetska enciklopedija, pristupljeno 20. rujna 2019.
Vanjske poveznice uredi
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Samur (rijeka) |