Slavoluk ili trijumfalni luk je osobit arhitektonski oblik koji su izmislili Rimljani. U početku su podizani u čast vojnih pobjeda i trijumfalnih dočeka (kako bi vojskovođa mogao s pobjedničkom vojskom kroz trijumfalni luk ujahati u grad). Najčešće su s jednim ili tri zasvođena prolaza, ukrašena stupovima ili polustupovima koji stoje na visokoj bazi. Ukrašeni su brojnim reljefima koji su i bit slavoluka.

Slavoluk pobjede (Arc de Triomphe) u Parizu (1806. – 1836.).

Rimski slavoluci uredi

 
Konstantinov slavoluk u Rimu iz 312. g. je najveći rimski slavoluk: 21 x 25.7 x 7.4 m.

Za rimske slavoluke vidi Popis slavoluka staroga Rima.

Najpoznatiji rimski slavoluci su u Rimu: Titov slavoluk, Slavoluk Septimija Severa i Konstantinov slavoluk; te u Francuskoj u Nimesu; u Alžiru u Timgadu; u Hrvatskoj u Puli, itd.

Konstantinov slavoluk, Podignut u neposrednoj blizini Koloseja je najveći i najsloženiji slavoluk u Rimskom Carstvu. Ukrašen je najvećim dijelom skulpturama uzetih sa starijih spomenika carskog doba (Trajanovih, Hadrijanovih i od Marka Aurelija). To je najočitije u kontrastu između velikih Hadrijanovih medaljona i Konstantinovog friza koji se nalazi odmah ispod njih. Dok su prvi rađeni sa svim prednostima i vještinom klasične skulpture, drugi su rađeni novim, jednostavnim stilom bez perspektive, kosih linija, skraćenja i dosta je plići.

Novovjekovni slavoluci uredi

Popis slavoluka uredi

 
Trajanov slavoluk u Timgadu, Alžir.
 
Brandenburška vrata u Berlinu.
 
Moskovska trijumfalna vrata u Petrogradu.
 
Puerta de Alcalá su trijumfalna vrata koja usmjeravaju prema Madridu.
 
Trijumfalna vrata Narva u Petrogradu.
 
Hadrijanov slavoluk u Antaliji iz 2. st.
 
Vojnički i mornarski slavoluk na Grand Army Plazi, Brooklyn, New York.
 
Slavoluk na Washington trgu, New York.

Galerija uredi

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Slavoluk