Spomen-park Dotrščina

Spomen-groblje i park revolucije Dotrščina, nedaleko od parka Maksimira, je prostor koji obuhvaća 365 katastarskih jutara (cca 2 km²), uglavnom šumske površine. Proteže se između Maksimira i planine Medvednice. Po sadašnjoj podjeli grada pripada MO Markuševec, a istoimeni MO Dotrščina nalazi se zapadno.

Povijest uredi

Ovamo su ustaše počevši od svibnja 1941. dovodili danju i noću svoje žrtve, te ih okrutno ubijali. Žrtve su najčešće bacane u zajedničke jame, te stoga ne postoji uvid gdje je tko sahranjen. Prema posljednjim istraživanjima iz 1985. godine, procijenjeno je da je ovdje pogubljeno oko 7000 antifašista, među kojima oko 2000 članova KPJ i SKOJ-a. Od poznatijih komunista ovdje je 17. srpnja 1941. strijeljan Ivan Krndelj (član KPJ od 1919. godine i član Pokrajinskog komiteta za Hrvatsku i Slavoniju). Ostali poznatiji intelektualci, koji su ovdje našli smrt, jesu dr. Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Ognjen Prica, Viktor Rosenzweig, Zvonimir Richtmann, Ivo Kuhn, Simo Crnogorac i August Cesarec.

Uređenje parka uredi

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba 5. kolovoza 1963. potpisao je ugovor s Vojinom Bakićem, prof. dr. Josipom Seisselom, Silvanom Seissel i Angelom Ratković za prostorno, oblikovno i idejno hortikulturno rješenje spomen-parka Dotrščina, koji obuhvaća idejno rješenje Doline grobova, idejno rješenje starog ulaznog prostora sa Svetošimunske ceste i makete dvije skulpture iz provizornog materijala.

Uređenje ovog parka završeno je 1968. kada je konačno na visoravni kod ulaza sa Svetošimunske ceste podignut Bakićev spomenik svim žrtvama ubijenim u Dotrščini. Osim središnjeg spomenika kristaličnog oblika od nehrđajućeg čelika, Bakić je u Dolini grobova, jednom od stratišta u Dotrščini, izradio šest do sedam kristaličnih skulptura. Čitav prostor i padine prekriveni su bršljanom ne bi li žrtve bile spokojnije. Osim spomen-obilježja, uz put koji ide Dolinom grobova postavljene su mramorne ploče s uklesanim stihovima Ivana Gorana Kovačića i Jure Kaštelana.

Ostvarenjem spomenika strijeljanima u Dotrščini Vojin Bakić dovršio je pročišćavanje spomenika svakih suvišnih detalja, proces koji je započeo ostvarenjem spomenika Ivanu Goranu Kovačiću u Lukovdolu. Sve plohe i linije na centralnoj skulpturi u Dotrščini svedene su na minimum i jednostavnost, što stvara određenu igru svijetla i sjene, ovisno o kutu promatranja. Ovom skulpturom Bakić ne definira posjetitelju što se ovdje dogodilo, skulptura je samo apstraktna posveta svim strijeljanima, lišena bilo kakve naracije ili ideologiziranosti.

Sadržaj parka uredi

Spomen-park Dotrščina sastoji se od sljedećih spomeničkih kompleksa:

Naziv	Autori	Godina izgradnje
Početak "puta mučeništva"	kipar Vojin Bakić, prostorni dizajn Josip Seissel, Sonja Jurković, Silvana Seissel i Angela Rotkvić	1968.
Spomenik žrtvama fašizma u Zagrebu 1941.-1945.	kipar Branko Ružić, prostorni dizajn Dragutin Kiš	1981.
Spomenik poginulima u oslobođenju Zagreba 1945.	kipar Kosta Angeli Radovani	1989.-1993.
Spomenik revolucionarima i ilegalcima ubijenima po ulicama Zagreba od 1919. do 1941.	kipar Stevan Luketić, prostorni dizajn Nedeljko Hiršl, stihovi Ivan Goran Kovačić („Proljeće“)	1985.
Dolina grobova	kipar Vojin Bakić	rane 1980-e

Neostvareni planovi uredi

U planu su još bile izrade spomen-obilježja Zagrepčanima poginulima u NOB-u na ostalim frontama u Jugoslaviji, na savezničkim frontama izvan Jugoslavije, u Španjolskom građanskom ratu, u Oktobarskoj revoluciji, memorijalni muzej te komemorativni i manifestacijski prostor s imenima žrtava, ali je zbog ekonomsko-političkih promjena 1990. obustavljena daljnja izgradnja spomenika u parku.