Srednjosibirska visoravan

Srednjosibirska visoravan (ruski: Среднесибирское плоскогорье) zauzima dio Sibira između rijeka Jeniseja i Lene te se sastoji od oštro razgraničenih površina različite nadmorske visine. Pokriva trećinu Sibira.

Dodaj infookvir "visoravan". (Primjeri uporabe predloška)

Visoravan Putorana, dio Srednjosibirske visoravni.

Prostire se na površini od 3,5 milijuna km². Najviša točka je visoravan Putorana na 1701 metara. Visoravan većinom čini sibirski trap (vulkanski bazalt) i u njemu se nalaze najveća ležišta nikla u Rusiji. U njegovom središtu je jezero Vivi koje je ujedno i zemljopisno središte Rusije. Od 2010. godine Putorana je upisana na UNESCO-ovpopis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji kao "potpun subarktički i arktički ekosustav u izoliranom planinskom vijencu koji uključuje tajge, tundre i arktičke pustinje, te nedirnute slatkovodne sustave rijeka i jezera".

Ističu se i Sajanske planine i Bajkalske planine. Na istoku, visoravan ustupa mjesto niskoj zemlji naroda Jakuta.

Klima je kontinentalna s kratkim i toplim ljetima te dugim i vrlo hladnim zimama. Većina teritorija pokrivena je crnogoričnim šumama (ariš je osobito bujan). Jedna od glavnih rijeka Srednjosibirske visoravni je Donja Tunguska. Nalazišta minerala ovdje su vrlo bogata i uključuju: ugljen, željeznu rudu, zlato, platinu, dijamante i prirodni plin. Rusija je druga u svijetu iza Južne Afrike po proizvodnji platine; proizvodi 30% svjetske proizvodnje.