Sveučilište u Berkeleyju

Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyju javno je, istraživačko sveučilište sa sjedištem u gradu Berkeleyju, u američkoj saveznoj državi Kalifornija. Vodeći je kampus sustava Sveučilišta u Kaliforniji, odnosno članica jednog od tri javna sveučilišta koja djeluju u državi Kaliforniji. Prema U.S. News-u i ARWU-u, ovo sveučiliše je najselektivnije i najbolje rangirano sveučilište na svijetu za osnovne dodiplomske studije. Osim svog akademskog prestiža, sveučilište je poznato i po proizvodnji velikog broja poduzetnika.[1][2]

Grb sveučilišta

Osnovano je 1868. kad su se spojili privatni Kalifornijski koledž, Poljoprivredni, Strojarski i Fakultet za rudarstvo. Jedan je od sveučilišta koje upravljaju nad tri državna laboratorija za energiju uključujući Nacionalni laboratoriji Los Alamos, Nacionalni laboratorij Lawrence Livermore i Nacionalni laboratorij Lawrence Berkeley.

S ovim sveučilištem na neki način su povezana 72 dobitnika Nobelove nagrade, kao i predavači, istraživači ili diplomci. Osim toga tu su i devet dobitnika Wolfove nagrada, sedam Fieldsove medalje, 18 Turingove nagrade, 11 Pulitzerove nagrade. Do danas su znanstvenici s ovog sveučilišta otkrili šest kemijskih elemenata (kalifornij, siborgij, berkelij, ajnštajnij, fermij i lorensij). S istraživačima s tamošnjeg laboratorija, istraživači s Berkeleyja otkrili su ukupno 16 kemijskih elemenata, što je više nego bilo koje drugo sveučilište u svijetu.[3]

Sveučilište u Berkeleyju jedan je od osnivača Asocijacije američkih sveučilišta s još uvijek visokim stupnjem istraživačke djelatnosti koja iznosi 730.700.000 $ uloženih u istraživanje i razvoj u fiskalnoj godini koja završava 30. lipnjem 2014. godine.[4][5][6]

Povijest uredi

Koledž Kalifornije je 1866. otkupio zemljište današnjeg kampusa sveučilišta. Međutim, zbog nedovoljno sredstava za rad, Koledž se spojio s Poljoprivrednim, Strojarskim i Fakultetom za rudarstvo čime je formirano Kalifornijsko Sveučiliše, prvo javno sveučilište s potpunim nastavnim planom i programom u državi. Sveučilište je otvoreno 1869. u Oaklandu.[7] Andrew Gabrielson, upravnik Koledža Kalifornije, predložio je da se koledž imenuje u čast anglo-irskog filozofa Georgea Berkeleyja.[8] Godine 1870., Henry Durant, osnivač Koledža Kalifornije, postaje prvi predsjednik sveučilišta. Završetkom sjeverne i južne zgrade kampusa 1873. godine, sveučilište se seli na svoju današnju lokaciju u Berkeleyju, a prvu generaciju čine 167 studenta i 222 studentice.[9]

Arhitektura uredi

Ono što je sada povijesni kampus rezultat je međunarodnog arhitektonskog natječaja održanog u dvije faze: 1898. u Antwerpenu u Belgiji pod pokroviteljstvom majke milijardera Williama Randolpha Hearsta i 1899. u San Franciscu s 11 finalista. Pobijedio je Francuz Émile Bénard, koji je pritom odbio osobno nadzirati gradnju i povjerio je profesoru arhitekture Johnu Galenu Howardu. Projektirao je više od 12 zgrada koje su stvorile lice kampusa prije njegova širenja u 1950-im i 1960-im godinama.

Glavne zgrade izgrađene su u neoklasičnom stilu: Hearst Greek Theatre, Hearst Memorial Mine Building, Doe Memorial Library, California Hall, Wheeler Hall, (stara) Le Conte Hall, Gilman Hall, Haviland Hall, Wellman Hall, Suther Gate i 94 metra visok Suther Tower. U kampusu se nalaze i radovi drugih arhitekata, poput Bernarda Maybecka,[10] njegove studentice Julije Morgan, Charlesa Willarda Moorea i Josepha Eshericka.

Javni život uredi

Berkeley je poznat po povijesti studentskog aktivizma. Pokret za slobodu govora iz 1964., prosvjed koji je započeo kada je sveučilište pokušalo ukloniti političke pamflete iz kampusa,[11] i ustanak u People's park iz 1968. godine dio su vala međunarodnih studentskih prosvjeda 1960-ih, zajedno s pratećom "hipijevskom" kulturom.

Izvori uredi

  1. http://www.forbes.com/sites/liyanchen/2014/07/30/startup-schools-americas-most-entrepreneurial-universities/
  2. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. ožujka 2016. Pristupljeno 25. prosinca 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. http://www2.lbl.gov/Science-Articles/Archive/new-elements-here.html
  4. http://www.aau.edu/about/article.aspx?id=5476
  5. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. rujna 2015. Pristupljeno 17. ožujka 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  6. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. svibnja 2012. Pristupljeno 25. prosinca 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. http://www.berkeley.edu/about/history-discoveries
  8. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. veljače 2013. Pristupljeno 17. ožujka 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  9. http://sunsite.berkeley.edu/uchistory/general_history/campuses/ucb/overview.html
  10. McCoy, Esther. 1960. Five California Architects. Reinhold Publishing Corporation. New York. str. 6. ASIN B000I3Z52W
  11. FSM/ Free speech movement digital archive Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć) (engleski). Pristupljeno 7. veljače 2023.

Vanjske poveznice uredi