Toplinski otpor

Toplinski otpor (oznaka: R) izražava otpor materijala prolasku topline. Mjerna jedinica je m2K/W. To je suprotna vrijednost koeficijentu prolaska topline (oznaka: U). Kod proračuna fizike zgrade, za svaki sloj konstrukcije zbraja se njegova otpornost prolasku topline, te se dolazi do konačne brojke otpora prolasku topline RT.

U pasivnim kućama su obilato koristi toplinska izolacija i gubitak topline je vrlo malen.
Neizolirani vanjski zid od šuplje opeke debljine 19 cm ima toplinski otpor R 0,6 m2K/W, dok izolirani zid od opeke 19 cm s 10 cm stiropora: 3,2 m2K/W

Kod sanacija, dodavanjem vanjskog sloja toplinske izolacije povećava se toplinski otpor ili R vrijednost zida. Primjera radi, neizolirani objekt sa zidovima debljine 25 cm može imati R = 0,20-0,30 m2K/W. Postavom dodatne izolacije od samo 5 cm stiropora, dolazi se na vrijednost od 1,40-1,60 m2K/W, dakle poboljšava se toplinska učinkovitost za pet puta, te osjetno padaju troškovi grijanja. Primjenom superiorne izolacije, mogu se postići ogromne uštede na energiji, pa do razina uštede od 80-90% u odnosu na neizolirane objekte. Posebno se tu ističu niskoenergetske i pasivne kuće. Moguće je postići i da kuća uopće ne koristi energiju iz gradske mreže, nego vlastite izvore energije, tada se govori o kućama - elektranama.[1]

Toplinski otpor je dakle suprotna vrijednost koeficijentu prolaska topline U, pa vrijedi:

Što je toplinski otpor veći, to je toplinska zaštita zgrade bolja:

Φ = A × (T1 - T2) / R

gdje je: Φ - količina prenesene topline (W), R - toplinski otpor (m2K/W), T1 – viša temperatura s jedne strane strukture (K), T2 - niža temperatura s druge strane strukture (K) i A - površina kroz koju toplina protječe (m2).[2]

Neke vrijednosti toplinskog otpora uredi

Tipične vrijednosti toplinskog otpora R za uobičajene strukture zgrada:[3]

  • jednostruko staklo (4 mm): 0,17 m2K/W;
  • dvostruko staklo (4 + 8 + 4): 0,3 m2K/W;
  • dvostruko izo staklo (4 + 16 g + f 4): 0,9 m2K/W;
  • trostruko izo staklo (4 f + 12 g + 4 + 12 g + f 4): 2,0 m2K/W;
  • neizolirani zid od šuplje opeke debljine 19 cm: 0,6 m2K/W;
  • izolirani zid od opeke 19 cm s 10 cm kamene vune: 3,1 m2K/W;
  • izolirani zid od opeke 19 cm s 10 cm stiropora: 3,2 m2K/W;
  • slabo izolirani krov: 1,0 m2K/W;
  • dobro izolirani krov: 6,7 m2K/W;
  • dobro izolirani pod: 5,0 m2K/W;
  • slabo izolirani pod: 1,0 m2K/W;

Izvori uredi

  1. [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. kolovoza 2014. (Wayback Machine) "Energetska učinkovitost u zgradarstvu", HEP Toplinarstvo d.o.o., www.eihp.hr, 2011.
  2. [2] "Obična, niskoenergetska i pasivna kuća", Marko Grđan, dipl.ing.stroj., Energo Consult, www.energo-consult.hr, 2011.
  3. [3]Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2013. (Wayback Machine) "Čime se bavi fizika zgrade - Fizikalne veličine", fasade.hr, 2011.