Tugare
Tugare je mjesto u Srednjim Poljicima, administrativno u sastavu grada Omiša. Čine ga zaselci: Ume (Hume), Podume (Podhume), Račnik, Strane, Čažin Dolac, Truša, Dočine, Pasike, Orebić, Osić, Semeljin, Zastinje, Gajine, Vodičko i Prokop. Od navedenih zaseoka napušteni su Ume, Osić i Orebić. Tugare su smještene između dva ogranka Mosora: Mošnice na jugu i Očura na sjeveru. Zapadno se pogled proteže preko Peruna, a na istoku se otvara vidik prema omiškoj Dinari i Biokovu.
| Tugare | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/grad | Omiš |
| Površina[1] | 12,9 km2 |
| Koordinate | 43°28′01″N 16°40′01″E / 43.467°N 16.667°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 875 |
| – gustoća | 68 st./km2 |
| Poštanski broj | 21252 Tugare |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
  Tugare Tugare na zemljovidu Hrvatske | |
Mjesto je povezano sa Splitom redovnom gradskom autobusnom linijom 29 i prigradskom autobusnom linijom 68 koja prometuje iz Šestanovca.
Stanovništvo uredi
Prema popisu stanovnika iz 2021. Tugare imaju 877 stanovnika. Hrvati su autohtoni i većinski stanovnici ovog mjesta.
| broj stanovnika | 411 | 551 | 690 | 743 | 856 | 913 | 814 | 927 | 993 | 747 | 743 | 757 | 713 | 771 | 781 | 885 | 875 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava uredi
Tugare su administrativno podijeljene na tri jedinice lokalne samouprave: Čažin Dolac, Dočine i Podume.
Društvo uredi
Na području Tugara djeluju dvije udruge za očuvanje baštine: "Sveti Frane" iz Čažina Doca i "Sveti Roko" iz Poduma. Imena su dobile po zaštitnicima zaseoka iz kojih dolaze a osnovni cilj im je provođenje projekta županije "Etno-eko selo", kojim se nastoje obnoviti matični zaseoci u svrhu seoskog turizma.
Također postoji i udruga "Lasta" koja se bavi problematikom djece predškolske i školske dobi.
Znamenitosti uredi
Glavna župna crkva je crkva Porođenja Blažene Djevice Marije, i nalazi se na povijesnom lokalitetu koji također nosi naziv Tugare, tako da mještani za odlazak u crkvu često kažu: "idem na Tugare". Za cijeli lokalitet, koji uključuje i dva arheološka nalazišta, izrađen je izvedbeni projekt koji uključuje proširenje groblja, izgradnju mrtvačnice i uređenje cjelokupnog prostora.
Na Dočinama se nalazi zgrada bivšeg Zadružnog doma. Ispred nje se nalazi lijepi park s polusrušenim spomenikom palim borcima iz II. svjetskog rata, te bistom poznatog hrvatskog glumca Karla Bulića (porijeklom iz Tugara). Pokraj parka nalazi se i spomenik poginulom hrvatskom branitelju iz Tugara Ivi Banu koji je svečano otvoren u listopadu 2019.
Od ostalih znamenitosti vrijedno je spomenuti izvore pitke vode na Učinju u zaseoku Ošić i Polaču u Trušima.
Na Dočinama se, u sklopu parka ispred spomenutog Doma, nalazi tzv. Vuntana i stoljetni dub ispod kojega se Tugarani, posebno mladi, rado okupljaju, osobito ljeti u večernjim satima.
U Tugarima postoji i grb Hajduka napravljen isključivo od prirodnih materijala. Grb je svečano otvoren i prikazan 14. rujna 2012.[3] uz prisutnost splitskog pjevača Vinka Coce.
- crkva Gospe od Bezgrješnog začeća u Trušima, zaštićeno kulturno dobro
- Čažin Dolac, zaštićeno kulturno dobro
- ruralna cjelina Ume, zaštićeno kulturno dobro
Rekreacija uredi
Tugare imaju osvijetljena igrališta za nogomet i košarku u Podumima i Dočinama, kao i brojne zogove za balote po svim zaseocima. Također je čitavo područje pogodno za planinarenje,a u novije vrijeme stijene iznad tugarskih zaseoka nezaobilazno je športsko penjalište, jedno od većih u županiji u disciplini bouldering. Do 1980. godine u mjestu je postojao nogometni klub Poljičanin'.
Zanimljivosti uredi
Tugare su bile poznate po trešnjama koje su u 20. stoljeću bile glavni poljoprivredni proizvod u mjestu. Krajem prošlog stoljeća dogodilo se neobjašnjivo propadanje stabala pa je cjelokupna proizvodnja propala. Ta sorta trešanja se i danas zove "Tugarka", a drugi nazivi su joj "Vladina trišnja" i "Volovsko oko".
Postoje teorije po kojima su Tugare dobile ime po Tugi, jednoj od mitskih sedmero vođa hrvatskih plemena koja su dovela Hrvate iz Zakarpatja i s Tatra u današnju Hrvatsku.
Tugare se prvi put spominju u Trpimirovoj darovnici 852. godine kad je prvi put spomenuto ime Hrvat u pisanom obliku.[4] Samim time svake se godine 4. ožujka obilježava i Dan Tugara.
Kultura uredi
Od 1994. se godine u Tugarama svake godine održava smotra poljičkih crkvenih zborova i pučkih pivača.[5]U samoj župi djeluju tri zbora: dječji zbor, mješoviti zbor i pučki zbor.
Povezani članci uredi
Vanjske poveznice uredi
Izvori uredi
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Dugi rat: Novosti, Ivica Petričević poslao poruku: Borite se!, objavljeno 15. rujna 2012., pristupljeno 20. svibnja 2021.
- ↑ Ante Škobalj, Obredne gomile, Sveti Križ na Čiovu, 1970., str. 512.
- ↑ Davor Grgat/EPEHA: Tugare: smotra crkvenih zborova Slobodna Dalmacija. 1. srpnja 2008. Pristupljeno 11. lipnja 2020.
