Puška Tip 56 (eng. Type 56) je kineska jurišna puška koja je izvorno nastala kao kopija sovjetskog AK-47, poznatijeg kao Kalašnjikov.[1] Pušku je najprije proizvodila državna Tvornica 66 od 1956. do 1973. godine, a od 1973. pa nadalje proizvodi ju vojna industrija Norinco. Vizualno, većina Tip 56 se razlikuje od sovjetskih pušaka AK-47 i AKM. Mnoge verzije te puške imaju mogućnost montiranja bajunete na cijev a specijalno za Tip 56 su razvijene tri različita modela bajunete.

Type 56

Kineski mornar s automatskom puškom Type 56 1986. godine
Vrsta jurišna puška
Država podrijetla NR Kina
Povijest uporabe
U službi 1956. - danas
U uporabi u Vidi korisnici
Ratovi Vijetnamski rat
Građanski rat u Laosu
Građanski rat u Kambodži
Kambodžansko-vijetnamski rat
Kinesko-vijetnamski rat
Građanski rat u Šri Lanci
Afganistansko-sovjetski rat
Iransko-irački rat
Domovinski rat
Rat u Bosni
Rat na Kosovu
Kambodžansko-tajlandski pogranični konflikt
Građanski rat u Siriji
Povijest proizvodnje
Projektant Mihail Kalašnjikov
Projektirano 1947.
Proizvođač Tvornica 66, a nakon nje Norinco (Kina)
licencna proizvodnja tvrtki Bangladesh Ordnance Factories (Bangladeš) i MAZ (Sudan).
Razdoblje proizvodnje 1956. - danas
Proizvedeno komada između 10 do 15 milijuna
Inačice Vidi inačice Type 56
Svojstva
Dužina 874 mm (Type 56)
874/654 mm (Type 56-I, Type 56-II; s kundakom i bez njega)
764/557 mm (QBZ-56C; s i bez kundaka)
Masa 3,8 kg (Type 56)
3,7 kg (Type 56-I)
3,94 kg (Type 56-II)
2,85 kg (QBZ-56C)
Brzina 735 m/sek. (Type 56, Type 56-I, Type 56-II)
665 m/sek. (QBZ-56C)
Streljivo 7.62x39mm
Dužina cijevi 414 mm (Type 56, Type 56-I, Type 56-II)
280 mm (QBZ-56C)
Brzina gađanja 600 - 650 metaka u min.[1]
Kapacitet spremnika standardni okviri od 20 i 30 metaka
Ciljnik čelični ciljnik

U kineskoj Narodno oslobodilačkoj armiji je tijekom 1980-ih godina je model Tip 81 zamijenio Tip 56 kao standardnu pušku kineske vojske. Međutim, industrija Norinco svejedno proizvodi Tip 56 za potrebe izvoza.

Tip 56 je najčešće korišteni derivat AK-47 koji se koristio u ratovima u Aziji, Africi, na Balkanu, Južnoj Americi i drugdje. Nije poznat točan broj proizvedenih komada ove automatske puške te se procjenjuje da je proizvedeno između 10 i 15 milijuna Tip 56 što bi bio ekvivalent jedne petine ukupne svjetske proizvodnje AK-47.

Povijest uredi

Tip 56 bila je standardna puška kineske vojske od kraja 1950-ih do 1980-ih godina kada je zamijenjena s novijom Tip 81 automatskom puškom. Međutim, Tip 56 i njegova karabinska verzija još uvijek su u uporabi rezervnih jedinica kineske vojske, policiji te pograničnim i carinskim službama. Tijekom razdoblja hladnog rata, Tip 56 se izvozio u komunističke zemlje Trećeg svijeta. U to vrijeme ova puška se koristila u sukobima na Bliskom istoku, u jugoistočnoj Aziji te u Africi.

Budući da je Kina podržavala Demokratsku Republiku Vijetnam, Tip 56 su koristile snage Sjevernog Vijetnama i gerila Viet Konga tijekom Vijetnamskog rata. Tako su vijetnamski vojnici više koristili kinesku kopiju nego AK-47 i AKM sovjetske proizvodnje. Kada je tijekom 1970-ih došlo do zahlađenja odnosa između Sjevernog Vijetnama i Kine, vijetnamska vojska je u vlastitom arsenalu imala veliku količinu Tip 56 pušaka koja se koristila i tijekom kinesko-vijetnamskog rata.

Za vrijeme afganistansko-sovjetskog rata američka obavještajna agencija CIA je tijekom 1980-ih godina naoružavala mudžahedine s kineskim Tip 56 puškama. U Afganistanu je uporaba Tip 56 nastavljena i tijekom 21. stoljeća kao standardna puška talibana koji su 1996. godine zauzeli glavni grad Kabul. S druge strane, Afganistanska sjeverna alijansa je koristila puške AKM i AK-74 isključivo ruske proizvodnje. Nakon što su američke vojne snage svrgnule talibane 2001. godine, kineski Tip 56 počela je koristiti Afganistanska nacionalna vojska zajedno s ruskim AKM i AK-74.

Automatsku pušku Tip 56 upotrebljavale su i iranske vojne snage tijekom iransko-iračkog rata tijekom 1980-ih kada je Iran od Kine kupio veliku količinu kineskih kopija Kalašnjikova za potrebe rata protiv susjednog Iraka. Tijekom tog rata Irak je također kupio tu pušku od Kine, ali u maloj količini jer je iračka vojska bila naoružana uglavnom s oružjem sovjetskog podrijetla.

Sredinom 1980-ih Šri Lanka je započela s povlačenjem pušaka L1A1 (britanska kopija FN FAL-a) i HK G3 te uvođenjem kineskog Tip 56.

Završetkom hladnog rata Tip 56 je korišten u mnogim ratovima, primjerice na području bivše SFRJ. Ta puška se koristila u Domovinskom ratu i Ratu u Bosni, dok ga je tijekom Rata na Kosovu koristila Oslobodilačka vojska Kosova (OVK). Tip 56 je Kosovo dobilo od Albanije koja je pak tu pušku dobila u sklopu kineske podrške tijekom hladnog rata.

U novije vrijeme, Tip 56 je koristio pokret Janjaweed u sudanskoj regiji Darfur jer je pušku proizvodila lokalna industrija MAZ na temelju licence. Također, puška je viđena i u rukama vojnika vojnog krila Hamasa - "Izz ad-Din al-Qassam", na području Palestine. Oružje je najvjerojatnije dostavljeno iz Irana koji pruža otvorenu podršku Hamasu te je veliki potrošač kineskog oružja.

S druge strane, Tip 56 i njegovi derivati se često koriste u SAD-u i Velikoj Britaniji prilikom snimanja filmova i televizijskih serija, gdje predstavljaju AK-47 zbog rijetkosti tog sovjetskog oružja. Također, na kineskim puškama su napravljene i vizualne promjene kako bi oružje bilo što sličnije sovjetskom originalu. Tip 56 je dostupan i na američkom civilnom tržištu.

Razlike i sličnosti Tip 56 s AK-47 i AKM uredi

  • cijev Tip 56 je slična onoj iz AK-47 te je teža od AKM.
  • Tip 56 ima sklopivu bajunetu dok AK-47 i AKM koriste odvojivu bajunetu. Posebno za Tip 56 su napravljene tri različita modela bajunete a sama puška je jedina iz AK obitelji koja koristi šiljaste bajunete.
  • kao i AK-47, i kineski primjerak ima max. učinkoviti domet od 800 metara dok je kod AKM-a 1.000 metara.
  • cijevi Tip 56 i AKM-a su montirane metodom pritiska cijevi u tijelo puške za razliku od AK-47 čija cijev je montirana pomoću navoja.

Inačice Tip 56 uredi

 
Inačice redom: Tip 56-I, Tip 84S i Tip 56.
  • Tip 56: osnovni model predstavljen 1956. godine. Riječ je o kineskoj kopiji sovjetskog AK-47 s fiksnim drvenim kundakom te pričvršćenom šiljastom bajunetom. Počevši od sredine 1960-ih, tijela puške su imala tvorničku oznaku, kopirajući tako poboljšanu i jeftiniju sovjetsku proizvodnju AKM-a dok je fiksirana bajuneta postala opcija. Ovaj model je danas u vojnoj rezervi te ga koristi lokalna kineska policija.
  • Tip 56-I: kopija modela AKS-47 sa sklopivim čeličnim kundakom dok je bajuneta uklonjena. Kao i kod prvotnog modela i kod ove inačice su se proizvodila tijela puške s tvorničkim oznakama čime je Tip 56-I postao ekvivalent ruskom AKM-u.
  • Tip 56-II: poboljšana inačica predstavljena 1980. godine s kundakom sklopivim u stranu. Ova inačica je namijenjena izvozu.
  • Tip 56C (QBZ-56C): ovaj model sa skraćenom cijevi je predstavljen 1991. godine za domaće i strano tržište. Razvoj QBZ-56C je započeo 1988. godine ubrzo nakon što je shvaćeno da se automatska puška Tip 81 teško može skratiti. Ova inačica je u Kini predstavljena kao skraćena karabinska verzija Tip 56-II. Dužina cijevi je svedena na 280 mm dok je ukupna dužina puške iznosila 764 mm (557 mm sa sklopljenim kundakom). QBZ-56C je težak svega 2,85 kg te ima učinkoviti domet od 300 m. Ovaj karabin je u uporabi ratne mornarice i specijalnih snaga Kineske narodnooslobodilačke vojske, dok je u limitiranoj količini u uporabi rezervnih snaga kineske vojske i policije stacionirane na Tibetu jer zbog razrijeđenog zraka vojnici nemogu nositi teško naoružanje sa sobom. S ciljem smanjenja ukupne mase s QBZ-56C je uklonjena bajuneta dok je uz postojeći okvir od 30 metaka, izrađen i okvir manjeg kapaciteta s 20 metaka.[2]
  • Tip 56S ili Tip 56 Sporter: civilna inačica koja ima samo pojedinačni mod paljbe.[3]
  • Tip 84S: civilna inačica Tip 56 puške koja koristi streljivo kalibra 5.56x45mm NATO.

KL-7.62 uredi

Iranski državni vojni konglomerat Defense Industries Organization (DIO) trenutno proizvodi automatske puške koje su kopije kineskog Tip 56 sa streljivom kalibra 7.62x39mm, za potrebe iranskih oružanih snaga pod oznakom KL-7.62.[4] Riječ je o pušci koja se ne proizvodi na temelju licence nego je proizvedena na temelju reverznog inženjeringa. Takav način proizvodnje je moguć jer je Iran nabavio Tip 56 od Kine tijekom iransko-iračkog rata.

KL-7.62 se ne razlikuje od Tip 56, ali je u posljednjih nekoliko godina vojni konglomerat DIO izvršio neka poboljšanja u odnosu na originalni dizajn kineske puške. Primjerice, dodani su plastični kundak i rukohvat (umjesto dotadašnjih drvenih).

Tip 56 karabin uredi

Tip 56 karabin je karabinska verzija sovjetskog modela SKS ali dizajnerski se potpuno razlikuje od originala.

Korisnici uredi

 
Beninski vojnici s Tip 56 prilikom vježbe gađanja u Bembèrèkèu.

Izvori uredi

  1. a b c d David Miller: "The Illustrated Directory of 20th Century Guns", Salamander Books Ltd., 2001., ISBN 1-84065-245-4.
  2. 详解中国首款QBZ56C型短突击步枪(组图)
  3. Norinco. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. prosinca 2008. Pristupljeno 4. ožujka 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Diomil.ir. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. veljače 2012. Pristupljeno 4. ožujka 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Defense Imagery
  6. a b c d e f Richard D. Jones: "Jane's Infantry Weapons 2009/2010.", Jane's Information Group; 35. izdanje, siječanj 2009.. ISBN 978-0710628695.
  7. Armenski vojnici prilikom svečanog mimohoda
  8. Type 56 Submachine. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. veljače 2021. Pristupljeno 4. ožujka 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. Marines.mil[neaktivna poveznica]
  10. Democrats helped Iran created Serb war[neaktivna poveznica]
  11. Flickr
  12. a b Arms and Ammunition Tracing Desk Report (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 30. kolovoza 2013. Pristupljeno 1. kolovoza 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  13. WP4 Cambodia (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. srpnja 2010. Pristupljeno 4. ožujka 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  14. Syrian rebels reject Russian claims on chemicals
  15. Military Photos.net
  16. MAZ. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. prosinca 2008. Pristupljeno 4. ožujka 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice uredi