Usnati medvjed
Usnati medvjed (lat. Ursus ursinus) je vrsta zvijeri iz porodice medvjeda. Živi na području Indijskog potkontinenta.
| Usnati medvjed | |
|---|---|
 | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Osjetljivi | |
| Raspon fosila | |
| Kasni pliocen - rani pleistocen – sada | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Carnivora |
| Porodica: | Ursidae |
| Rod: | Ursus |
| Vrsta: | U. ursinus |
| Dvojno ime | |
| Ursus ursinus (Shaw, 1791.) | |
| Rasprostranjenost | |
 Rasprostranjenost usnatog medvjeda (zelena - sada, crna – prije) | |
| Sinonimi | |
| Baze podataka | |
Izgled uredi
Dug je 140-190 centimetara, s visinom ramena od 60 do 90 centimetara.[1] Prosječna težina usnatog medvjeda je 100 kilograma, iako može varirati između 55 i 190 kilograma.[2] Ženke su manje od mužjaka, te imaju više krzna između ramena.[3] Krzno mu je dugo, raščupano i crne je boje, s malo duljim dlakama na vratu, koje mogu biti duge i do 30 centimetara.[1] Na prsima se nalazi mrlja kremasto-bijele boje u obliku slova V ili Y. Šape su dosta velike, i na njima se nalaze srpaste kandže koje su duge oko 10,5 centimetara. Rep je vrlo dug uspoređujući ga s ostalim medvjedima, oko 16-18 centimetara.[1] Na nogama nema nikakvih dlaka. Gornja usna je izdužena i može se rastegnuti. Prednji kutnjaci i kutnjaci su manji nego kod ostalih vrsta medvjeda.
Ponašanje uredi
Usnati medvjed može biti aktivan u bilo koje doba dana, ali najčešće noću. Danju se skriva u spiljama ili u gustoj vegetaciji. Za razliku od drugih medvjeda, ne hibernira, ali je neaktivan za vrijeme velikih kiša. Iako se čini velik i nespretan, izrazito je dobar penjač. Dok se hrani, proizvodi vrlo glasne zvukove, koji se mogu čuti na udaljenosti i do 100 metara.[1]
Ishrana uredi
Hrani se kukcima, ali najčešće jede termite, koje nalazi pomoću osjetila mirisa.[4] Duge kandže i dug jezik pomažu mu u dobivanju hrane. Osim termita, jede mrave, pčele, plodove, cvjetove, med, ali i strvine, te male kralježnjake.
Razmnožavanje uredi
Sezona parenja traje između svibnja i srpnja. Mladi dolaze na svijet u prosincu ili siječnju; gestacija traje oko sedam mjeseci. Najčešće se rodi jedan ili dva mala medvjeda, rijetko tri. Mladi se rode slijepi, vid dobivaju nakon mjesec dana. Neovisni postaju nakon 2-3 godine.
Izvori uredi
- ↑ a b c d Bear Anatomy and Physiology from Gary Brown's The Great Bear Almanac, Lyons & Burford, Publishers, 1993
- ↑ Brian K. McNab. 1992. Rate of Metabolism in the Termite-Eating Sloth Bear (Ursus ursinus). Journal of Mammalogy. 73 (1): 168–172. doi:10.2307/1381879. JSTOR 1381879
- ↑ http://books.google.ba/books?id=WOxoRzoD9PsC&pg=PA268&redir_esc=y
- ↑ Bear Behavior and Activities from Gary Brown's The Great Bear Almanac, Lyons & Burford, Publishers, 1993
Vanjske poveznice uredi
- Field Trip Earth Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. travnja 2007. (Wayback Machine) –
- Sloth Bear - Animal Diversity Web