Uzbekistan
Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more. Graniči na sjeveru i zapadu s Kazahstanom, na istoku s Kirgistanom i Tadžikistanom, na jugozapadu s Turkmenistanom te na jugu s Afganistanom. Uzbekistan je jedna od 15 država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza.
| Republika Uzbekistan O'zbekiston Respublikasi | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Himna Nacionalna himna Republike Uzbekistan | |||||
 Položaj Uzbekistana
| |||||
| Glavni grad | Taškent | ||||
| Službeni jezik | uzbečki | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Šavkat Mirzijajev | ||||
| - Predsjednik Vlade | Abdulla Oripov | ||||
| Neovisnost | Od Sovjetskog Saveza 1. rujna 1991. | ||||
| Površina | 55. po veličini | ||||
| - ukupno | 447.400 km2 | ||||
| - % vode | 4,9 % | ||||
| Stanovništvo | 42. po veličini | ||||
| - ukupno (2006) | 27.307.134 | ||||
| - gustoća | 61/km2 | ||||
| Valuta | uzbekistanski som (100 tiyina) | ||||
| Pozivni broj | +998 | ||||
| Vremenska zona | UTC +5 | ||||
| Internetski nastavak | .uz | ||||
Zemljopis uredi
Više od 4/5 teritorija čine slabo naseljene ravnice, dijelovi velike Turanske nizine: na krajnjem zapadu Uzbekistanu pripada dio Ustjurtske visoravni i južna polovica Aralskog jezera (teško onečišćenog u doba Sovjetskog Saveza), a u središnjem dijelu nalazi se pustinja Kizilkum. Na istoku zemlje nalaze se planine, dijelovi Tien Šana, te Gissara i Alaya, u čijim podnožjima živi većina stanovništva. Najviši vrh je Beštor, 4.300 m.
Zapadni dio države zauzima autonomna republika Karakalpačka.
Povijest uredi
Na području današnjeg Uzbekistana i okolnih zemalja postojale su u prvom tisućljeću prije Krista države Sogdiana i Baktrija koje su u doba Ahemenida dospjele pod vlast Perzijskog Carstva. U 8. stoljeću poslije Krista Arapi su donijeli Islam, a u 13. st. zemlja je bila dio države Džingis-kana. Uzbečka plemena, porijeklom turkijsko-mongolska, doselila su se na ovaj prostor u 15. i 16. stoljeću pod vlašću Abu'l-Hayr kana i njegovog unuka Muhameda Šajbanija čiji su nasljednici, dinastija Šajbanida, vladali do početka 17. stoljeća. Naslijedili su ih Aštarhanidi (Astrahanidi) pod čijom je vlašću snaga države opadala, pa je područje Uzbekistana tijekom 18. stoljeća podijeljeno na tri kanata: Hivski (jugoistočno od Aralskog jezera), Buharski i Kokandski (u Ferganskoj dolini).
U drugoj polovici 19. stoljeća kanate je zauzelo Rusko Carstvo, a nakon oktobarske revolucije 1917. Središnja Azija bila je poprište pobune anti-boljševičkih gerilaca Basmači koja je ugušena tek sredinom 20-ih. Uzbečka Sovjetska Socijalistička Republika proglašena je 1924.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza i neovisnosti u zemlji su nastavili vladati vođe komunističke partije s kraja sovjetskog perioda, među kojima je i predsjednik Islam Karimov. Otvoreno suprotstavljanje vlastima se ne tolerira. U 1999. i 2004. u Uzbekistanu se dogodilo nekoliko terorističkih napada za koje vlasti okrivljuju radikalne islamiste.
Stanovništvo uredi
Uzbekistan je najmnogoljudnija od bivših sovjetskih republika Središnje Azije. Većinu stanovništva čine Uzbeci, turkijski narod čija je religija tradicionalno sunitski Islam. Broj Tadžika, prve po veličini nacionalne manjine, je sporan, a iznosi od 5 do 30% stanovništva. U zemlji žive i Rusi (5,5%), te značajna korejska zajednica, rezultat Staljinovog prisilnog preseljenja u doba drugog svjetskog rata.
Gospodarstvo uredi
Razvoj gospodarstva koče uplitanje države, restriktivni trgovinski propisi i nekonvertibilnost domaće valute udružena s visokom inflacijom. Poljoprivreda još uvijek dominira, a najvažnija grana je uzgoj pamuka. Značajan je i izvoz zlata te zemnog plina. BDP je u 2003. bio 1.700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Vanjske poveznice uredi
- Sestrinski projekti
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Uzbekistan |
| | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Uzbekistan |
 | Wječnik ima rječničku natuknicu Uzbekistan |