Vajslovo[1] (mađ. Vajszló) je veliko selo (mađ. nagyközség) na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Zauzima površinu od 17,71 km četvorni.

Zemljopisni položaj uredi

Nalazi se na 45° 51' 48" sjeverne zemljopisne širine i 17° 58' 34" istočne zemljopisne dužine, 5,5 km od rijeke Drave i granice s Republikom Hrvatskom. Podravska Moslavina u RH je udaljena 6 km južno-jugoistočno.

Nagycsány je 1,5 km zapadno-sjeverozapadno, Bešenca je 3 km sjeverozapadno, Páprád je 2,5 km sjeveroistočno, Sámod je 2,5 km istočno, Idvik je 1,5 km istočno-jugoistočno, Kisszentmárton je 3 km jugoistočno, Hirics je 2 km južno, Vejtiba je 4 km južno-jugozapadno, a Lúzsok je 2 km jugozapadno.

Upravna organizacija uredi

Upravno pripada Šeljinskoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7838.

Povijest uredi

U povijesnim dokumentima se prvi put spominje 1244. kao Woyzlou.

Izvori iz 1257., za doba vladanja kralja Bele IV. spominju da se onda pokraj Vajslova nalazila utvrda. U istoj godini se Vajslovo spominje u kontekstu sámodskog posjeda redovnica s Margitinog otoka.

1268. je kralj Stjepan V. potvrdio stavove Bele IV.

Selo je bilo dijelom Ugarske koje je palo pod tursku vlast. U doba kad su protjerani Turci, mali broj obitelji je preostao živjeti u Vajslovu.

Početkom 20. st. je Vajslovo doživjelo napredak jer je nekoliko ustanova djelovalo u selu, među kojima je bila i banka.

Kulturne znamenitosti uredi

  • rimokatolička crkva s oltarom izrađenom u zopf stilu
  • protestantska crkva
  • spomen-muzej Jánosu Kodolányiu

Promet uredi

Nalazi se na željezničkoj prometnici Šeljin-Harkanj. U Vajslovu se nalazi željeznička postaja.

Stanovništvo uredi

Vajslovo ima 1926 stanovnika (2001.). Mađari su većina. 1,4% je Roma koji u selu imaju manjinsku samoupravu, Hrvata je 0,8%, a koji također imaju manjinsku samoupravu. U selu je još 0,3% Nijemaca i 0,2% Grka. Blizu dvije trećine stanovnika su rimokatolici, nešto manje od četvrtine su kalvinisti, a u selu je i mali broj grkokatolika i luterana.

Poznate osobe uredi

Izvori uredi

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,  (PDF)

Vanjske poveznice uredi