Vatreni trn
Vatreni trn (latinski: Pyracantha coccinea) europska je vrsta grma koji se uzgaja u vrtovima od kraja 16. stoljeća. Grm ima male bijele cvjetove. Daje male, svijetlocrvene ili žute bobice. Plod je gorak i trpak, što ga čini nejestivim u sirovom stanju. Od voća se može kuhati žele, džemovi, umaci i marmelada. Raširen je od južne Europe do zapadne Azije. U Sjevernu Ameriku je unesen, a tamo se uzgaja kao ukrasna biljka od 18. stoljeća. Po nekim novijim istraživanjima korišten je i kao ljekovita biljka.[1]
| Vatreni trn | |
|---|---|
 Vatreni trn | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Red: | Rosales |
| Porodica: | Rosaceae |
| Rod: | Pyracantha |
| Vrsta: | P. coccinea |
| Dvojno ime | |
| Pyracantha coccinea M.Roem. | |
| Baze podataka | |
U Engleskoj se od kraja 18. stoljeća koristio za pokrivanje neuglednih zidova.
Sorte uredi
- Pyracantha coccinea 'Kasan'.
- Pyracantha coccinea 'Lalandei'. Oko 1874. M. Lalande, rasadnik u Angersu u Francuskoj, odabrao je od sadnica P. coccinea poboljšani oblik.
- Pyracantha coccinea 'Sparkler'.
Izvori uredi
- ↑ Antiradical activities and phytochemical compounds of firethorn (Pyracantha coccinea) fruit extracts. Pristupljeno 9. rujna 2020.
Dodatna literatura uredi
- Grlić, Lj., Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb 1990.