Ve ili Henir (staronordijski Vé i Hœnir) bog je u nordijskoj mitologiji. Brat je vrhovnoga boga Odina i boga Vilija, koji se još zove i Lodur. Njegovo ime znači »svetište«.

Roditelji su mu Bor i Bestla.


(Grímnismál, 40−41) (Grímnismál, 40−41)
Ór Ymis holdi Iz Ymirova mesa
var iörð of sköput, stvorena je zemlja,
en ór sveita siár, od krvi mora,
biörg ór beinum, brda od kostiju,
baðmr ór hári, drveće od kose,
en ór hausi himinn. od lubanje nebo.
En ór hans brám A od obrva učiniše
gerðu blíð regin blaženi bogovi
Miðgarð manna sonum, Midgard za sinove ljudi,
en ór hans heila a od Ymirova mozga
vóro þau hin harðmóðgu surovi su stvoreni
ský öll of sköput. oblaci svi.
(prevela Dora Maček)

Sudjelovao je u stvaranju svijeta. Trojica braće su ubili mraznoga diva Ymira i od njegova tijela stvorili svijet: od mesa zemlju, od krvi rijeke, jezera i mora, od kostiju planine, od zubi šljunak i kamenje. Od glave načiniše nebo i postave ga ponad zemlje, a od Ymirova mozga napraviše oblake.


Nakon stvaranja svijeta stvorili su i ljude. Za vrijeme jedne šetnje obalom spazili su dvije naplavine drveta. Odin im udahne život, Vili oblik, pokretljivost i krv, a Ve razum, govor i osjetila. Bili su to Ask (Jasen) i Embla (Brijest).


Ve je, kao i Vili predak bogova iz skupine Vana, bogova zdravlja i plodnosti, dok je Odin predak Asa, bogova rata.


Čuje se i priča po kojoj su braća Ve i Vili prisvojili Odinovu suprugu Frigg i svu njegovu imovinu dok je on izbivao u svijetu ljudi. Po njegovu su mu povratku sve vratili.


Slovi kao miran i tih, te odgovoran bog.