Velika kukuta

Velika kukuta
	Pjegava velika kukuta
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Tracheophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Apiales;
Porodica:	Apiaceae;
Potporodica:	Apioideae;
Tribus:	Conieae;
Rod:	Conium;
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica ;
	wikivrste; WD; wikislike;

Velika kukuta (svinjac, živolina, lat. Conium), rod otrovnog ali i korisnog ljekovitog dvogodišnjeg raslinja iz porodice štitarki kojemu pripadaju 6 priznatih vrsta. Kukuta je najpoznatija po svojoj otrovnosti, točnije otrovu koniinu, koji je prvi puta sintetski dobiven 1886.^[1]

Ime roda dolazi po grčkoj riječi konos (= nesvjestica).

Svjetsku slavu stekla je još u drevnoj Grčkoj jer su se njezinim otrovom vršila smaknuća, a jedan od njih bio je i Sokrat.^[2]

Rod je raširen po gotovo cijeloj Europi, djelovima Azije, Sjevernoj Americi i Novom Zelandu. Stabljika je uspravna, može narasti do 250cm, gola i šuplja. Listovi su veliki, trokutasti i jajasti, cvjetovi mali i bijeli, cvatu od lipnja do rujna, a plod je kalavac. Cijela biljka ima neugodan miris. Koristi se u travarstvu u obliku melema, raznih ulja i masti, i kao sedativ i antispazmolitik.^[3]

Može da izazove i trovanje domaćih životinja.