Velika sunčanica

Velika sunčanica (lat. Macrolepiota procera), sunčanica, srndakuša, šugavica, kišobranara, suncobran ili parazolka poznata je jestiva gljiva iz obitelji Agaricaceae, cijenjena i izvrsne kakvoće. Jedna je od većih gljiva, podsjeća na damski suncobran.

Velika sunčanica
Sistematika
Carstvo: Gljive
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Agaricaceae
Rod: Macrolepiota
Vrsta: M. procera
Dvojno ime
Macrolepiota procera
(Scop. : Fr.) Sing.
Macrolepiota procera
Vidi predložak mikomorfokvir koji generira sljedeći popis
Mikološke karakteristike
listići na himeniju
klobuk je ravan
himenij je slobodan
stručak ima prstenak
otisak spora je bijel
ekologija je saprotrofna
jestivost: odlična ali nije preporučena

Opis uredi

  • Klobuk velike sunčanice je širok od 10 do 30 centimetara (može doseći i 40 cm), u mladosti okrugao ili jajolik, na kraju otvoren i na obodu čehav, u središtu je vidljivo ispupčen, temeljna boja je sivosmeđa; pustenasto je nitast s velikim ljuskama; ispupčenje je tamnosmeđe i tvrdo.
  • Listići su gusti, bijeli, mekani, drže se za ovratnik (lat. collarium) tako da su odmaknuti od stručka otprilike 1,5 mm.
  • Stručak je visok od 20 do 40 centimetara, vitak, cilindričan, vlaknast, šupalj, tvrd, na dnu gomoljasto odebljan, smeđe išaran; nosi prsten pomičan po stručku.
  • Meso je bijelo, mekano, nepromjenjivo, na ispupčenju tvrdo, vlaknasto, u stručku tvrdo; miris ugodan, okus dobar, na lješnjake.
  • Spore su eliptične, u masi bijele, 10 – 20 x 9 – 14 μm.

Kemijske reakcije uredi

S fenolom meso trenutno postaje smeđe, a s gvajakolom brzo postane plavozeleno.

Stanište uredi

Raste po svim šumama, u ljeto i jesen.

Upotrebljivost uredi

Velika sunčanica je jestiva, izvrsne kakvoće; upotrebljava se samo klobuk jer je stručak vlaknast i tvrd; može se koristiti na razne načine. [1]

Slične vrste uredi

Podosta je slična kuštrava sunčanica (lat. Chlorophyllum rhacodes) kojoj meso na presjeku pocrveni. Lepiota nympharum Kalch je također slična, ali je manje veličine i rub klobuka je više čehast. Postoji još nekoliko vrsta istih morfoloških značajki, samo su mnogo manje. Naša velika sunčanica toliko je svojstvena da ne postoji opasnost od zamjene nejestivim gljivama.

Galerija uredi

Izvori uredi

  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice uredi

 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Velika sunčanica
 Wikivrste imaju podatke o taksonu Velika sunčanica