Wikipedija

Veterinarski fakultet u Zagrebu

fakultetska sastavnica Sveučilišta u Zagrebu

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedini je fakultet ove vrste u Hrvatskoj, a osnovan je 1919. godine kao Veterinarska visoka škola. 7. prosinca 1924. godine škola je preimenovana u Veterinarski fakultet, koji postaje sastavnicom Sveučilišta u Zagrebu.

Sveučilište u Zagrebu
Veterinarski fakultet
grb Sveučilišta
lat. Facultas medicinae veterinariae Zagrabiensis
Osnovan 26. rujna 1919.
Dekan Marko Samardžija
Zaposlenika 321 *
Studenata 593 *
Studijski programi
Integrirani P+D veterinarska medicina (6+0)
Službena web-stranica
* podatci iz ak. god. 2004/05.
Veterinarski fakultet u Zagrebu

Povijest uredi

Počeci djelovanja Veterinarskog fakulteta potječe iz vremena kad je Hrvatska bila politčki razdjeljena i pod vlašću različitih uprava. Naredbom Povjerenstva za prosvjetu i vjere  26. 9. 1919. izdano je otvaranje I. semestar na Veterinarskoj visokoj školi u Zagrebu.[1]

Djelovanje uredi

VetNEST je organizacija koja je osnovana 1993. godine, a okuplja sedam europskih veterinarskih visokih učilišta (Sveučilišta u Beču i Košicama, te fakultete u Ljubljani, Brnu, Budimpešti, Wroclawu i Zagrebu). Članice VetNEST-a putem spomenute organizacije uspješno obavljaju razmjenu studenata i nastavnog osoblja te razmjenjuju iskustva u nastavnom, znanstveno-istraživačkom i stručnom radu. U cilju unapređenja cjelokupnog rada nastavnici Veterinarskoga fakulteta također razmjenjuju iskustvo i znanja s inozemnim fakultetima kroz članstvo našega fakulteta u Europskoj udruzi ustanova za veterinarsku izobrazbu (European Association of Establishments for Veterinary Education, EAEVE.

EAEVE je osnovan 1987. godine u Francuskoj i među prvima je u Europi. razradio trajni sustav prosudbe veterinarskih učilišta te na taj način odredio visoki položaj veterinarske medicine u europskom sustavu obrazovanja. Veterinarski fakultet je među prvim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu prihvatio ovakvo vrednovanje s ciljem da mu se odredi položaj s obzirom na kvalitetu i uvjete izvođenja nastave, odnosno s obzirom na znanstveno-stručne aktivnosti. Sukladno ocjeni ekspertnog tima prema kojoj Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ispunjava kriterije kvalitete visokih učilišta u Europi, te na temelju izvješća koje je prihvaćeno na godišnjoj skupštini EAEVE-a, Fakultet je 2003. godine uvršten na listu pozitivno ocijenjenih veterinarskih visokih učilišta u Europi. Godine 2015. Fakultet je po prvi puta stekao status “Approved”, a sukladno tadašnjim pravilima, status je potvrđen novom akreditacijom (tadašnji tzv. Stage 2) u lipnju 2021. godine, uz jamstvo stečenog statusa do kraja lipnja 2023. godine. Nakon evaluacije u travnju 2023. godine, na sjednici Europskog odbora za veterinarsko obrazovanje (ECOVE) održanoj 7. lipnja 2023. godine, Fakultetu je na sedam godina dodijeljen novi status „akreditiran“.

Veći dio nastavnog procesa obavlja se u sklopu Fakulteta, smještenog u jugoistočnom dijelu Zagreba. Fakulteta posjeduje brojne zgrade u kojima se nalaze nastavni prostori poput predavaonica, vježbaonica, kompjutorskih učionica, laboratorija te nastambi za velike i male životinje. Preostali dio nastave odvija se u lovištu Črnovšćak kao izdvojenoj jedinici Fakulteta i vanjskim radilištima (Veterinarske stanice, farme, mesne industrije i dr.) s kojima Fakultet surađuje. Fakultetsko dobro u Dugom Selu, planirano na zemljištu koje je Fakultetu darovano odlukom Vlade Republike Hrvatske, ukupne površine gotovo 100 ha, u budućnosti bi svakako trebalo ojačati praktičnu nastavu u aspektima držanja farmskih životinja.

Postojeća dobro opremljena infrastruktura Fakulteta omogućava provedbu diplomske i poslijediplomske nastave, znanstvenih istraživanja i stručno-kliničkog rada u specijalističkim ambulantama. Nastavna, znanstvena i klinička djelatnost Fakulteta osniva se na radu zavoda i klinika koji su na osnovi Statuta iz 2005. godine objedinjeni u Odjel za temeljne prirodne i pretkliničke znanosti, Odjel klinika, Odjel za animalnu proizvodnju i biotehnologiju te Odjel za veterinarsko javno zdravstvo i sigurnost hrane. Na Veterinarskom fakultetu postoji udruga studenata veterinarske medicine Equus, a osnovana je 1993. godine s jasnim ciljem poboljšanja uvjeta studiranja i zaštite prava studenata. U udruzi djeluje više sekcija radi ostvarivanja stručnih, znanstvenih, društvenih, kulturnih, sportskih i drugih interesa studenata. Studenti Veterinarskoga fakulteta također aktivno sudjeluju u radu Međunarodnog udruženja studenata veterinarske medicine - IVSA, (engl. International Veterinary Students Association).

Studij je podijeljen na dodiplomsku i posljediplomsku nastavu:

Dodiplomska nastava uredi

Sveučilišni diplomski studij izvodi se kao integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine u trajanju od 6 godina (12 semestara), a njegovim se završetkom stječe akademski naziv doktor veterinarske medicine. Do 1997./1998.[2] akademske godine studenti su stjecali akademski naziv diplomiranoga veterinara (10 semestara). U prve četiri godine student odsluša teorijsku i obavi praktičnu nastavu iz društvenih, temeljnih, zootehničkih, pretkliničkih i pojedinih kliničkih predmeta. U posljednje dvije godine student sudjeluje u teorijskoj i praktičnoj nastavi iz redovnih kliničkih predmeta, kolegija vezanih za javno zdravstvo i obveznih izbornih predmeta prema odabranom usmjerenju (Farmske životinje i konji; Higijena i tehnologija animalnih namirnica i veterinarsko javno zdravstvo; Kućni ljubimci). Pored toga, sudjeluje u praktičnom radu u veterinarskim organizacijama, farmama i prehrambenim industrijama (izvanfakultetska nastava putem ambulantne klinike i organiziranog terensko-stručnog rada), čime u potpunosti stječe znanja i vještine za obavljanje budućeg zanimanja.

Tijekom studija student također upisuje izborne predmete u okviru 20 posto studijskoga programa. Izbor je relativno velik, a podiljeljeni su na opće predmete, predmete zajedničke za sva tri usmjerenja i predmete vezane za pojedina usmjerenja. Svaki student može ih izabrati u upisanom semestru, ali i kasnije tijekom studiranja, kada uvidi potrebu za dodatnim znanjem prema svojim sklonostima. Na taj način studenti ujedno oblikuju svoju kvalifikaciju. Završetkom integriranog preddiplomskog i diplomskog studija veterinarske medicine student je osposobljen za:

  • liječenje životinja;
  • rješavanje problematike veterinarskog javnog zdravstva;
  • zaštitu čovjekova okoliša, terensku, kliničku i laboratorijsku dijagnostiku;
  • preventivno suzbijanje zaraznih bolesti i zoonoza;
  • projektiranje i sudjelovanje u izradbi programa za razvijanje i unapređivanje djelatnosti u stočarstvu te proizvodnji namirnica animalnog podrijetla;
  • razvijanje svih oblika zaštite životinja i okoliša te njegovanje etike i humanog odnosa prema životinjama.

Stjecanjem diplome doktora veterinarske medicine pruža se mogućnost nastavka školovanja na poslijediplomskom specijalističkom ili doktorskom studiju, odnosno uključivanje u programe cjeloživotnog učenja radi nadogradnje postojećih znanja u okviru stečenih kvalifikacija tijekom profesionalne karijere.

Osnovna skupina predmeta:

zatim:

kojima prethode sljedeći kolegiji:

Uz navedene kolegije cjelinu izobrazbe nadopunjuju i:

Poslijediplomski studij "Veterinarska medicina" uredi

Doktori veterinarske medicine u okviru kontinuiranog usavršavanja i školovanja imaju priliku kroz specijalističke i znanstvene discipline odabrati sljedeće smjerove:

Poznati studenti uredi

Literatura uredi

Izvori uredi

  1. ↑ Povijest, pristupljeno 27. listopada 2021.
  2. ↑ Markt, Dubravka et al. (ur.) Zaposliti se ili studirati : kamo nakon srednje škole : vodič kroz visoka učilišta Republike Hrvatske, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Zavod za zapošljavanje, Zagreb, ožujka 1996., str. 51.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Veterinarski_fakultet_u_Zagrebu&oldid=6748386"