Zandijsko Carstvo

	Zandijsko Carstvo (perz.) سلسله زندیه
Zastava	Grb
	Lokacija Zandijskog CarstvaZemljovid Zandijskog Carstva
Glavni grad	• Mašhad (1750. – 1762.),; • Širaz (1762. – 1794.)
Jezik/ci	perzijski
Religija	šijitski islam
Vlada
	Narodni vladar
- 1750. – 1779.	Karim-han (prvi)
- 1789. – 1794.	Lotf Ali-han (zadnji)
Povijest	novi vijek
- uspostavljena	1750.
- Ismail III. Safavidski postavljen za marionetskog vladara	1757.
- Karim-han se proglašava „narodnim vladarem”	1760.
- Dvorske spletke i sukobi na zandijskom dvoru	1779. – 1789.
- ukinuta	1794.
	Površina
- 1760.	2750000 km²
Valuta	toman

Zandijsko Carstvo (perz. سلسله زندیه) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod zandijskom dinastijom. Zandijci su vladali Iranom od 1750. do 1794. godine, a prilikom njihovog vojno-političkog vrhunca carstvo se protezalo i preko teritorija današnjeg Azerbajdžana, Armenije, Gruzije, Iraka, Afganistana, Pakistana i istočne Turske.

Zandijska dinastija korijene vuče od istoimenog plemena Zand čije podrijetlo pripada iranskim narodima Lakijcima ili Lurima. Osnivač dinastije bio je Karim-han čija karijera započinje u vojnoj službi Nader-šaha, vladara afšaridskog Irana. Karim-han se nakon njegove smrti nametnuo kao iranski vladar, no odbio je preuzeti titulu šaha već se predstavljao kao „narodni vladar”.

Kako bi opravdao legitimitet vladavine prvo je 1757. godine na prijestolje postavio Ismaila III. iz safavidske loze, a potom je tri godine kasnije proglasio novu dinastiju Zand. Ubrzo je iskoristio politički vakuum i zavladao većim dijelom Velikog Irana izuzevši Horasan u kojem su još vladali ostaci afšaridske dinastije. Nakon smrti Karim-hana 1779. godine nastupa kaos na carskom dvoru i u svega 10 godina na prijestolju se izmijenilo čak osam vladara među kojima je zadnji bio Lotf Ali-han, Karim-hanov rođak kojeg je nakon pet godina vladavine svrgnuo Muhamed-han, osnivač nove kadžarske dinastije.

Za vrijeme zandijskih vladara najviše je napredovao grad Širaz koji je 1762. godine zamijenio Mašhad kao glavni grad Irana. Izgrađena je gradska tvrđava, brojne administrativne građevine, te veliki bazar. Zahvaljujući relativno mirnim odnosima s tri moćna carstva (rusko, britansko i osmansko) na iranskim granicama, gospodarstvo doživljava uspon, a u Bušeheru se otvara zajednička iransko-britanska luka koja je bila pomorskim čvorištem za robu iz Azije.

Literatura uredi

(engl.) Perry, John R. 1991. 2. The Zand dynasty. Avery, Peter; Hambly, Gavin; Melville, Charles (ur.). From Nadir Shah to the Islamic Republic. The Cambridge history of Iran. VII. Cambridge University Press. Cambridge, U.K.. doi:10.1017/CHOL9780521200950.003. ISBN 9780521200950
(engl.) Perry, John R. 30. travnja 2011. Karim Khan Zand. Encyclopædia Iranica. New York
(engl.) Perry, John R. 15. ožujka 2010. Zand Dynasty. Encyclopædia Iranica. New York
(engl.) Rezakhani, Khodadad. 2002. XIII. Afshar and Zand Dynasties. History of Iran. Iranologie. Los Angeles. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. veljače 2006. Pristupljeno 27. kolovoza 2011.

Vanjske poveznice uredi

(engl.) Iran Chamber: Zand Dynasty

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Zandijsko Carstvo