Povijest Sjeverne Amerike

Povijest Sjeverne Amerike stvarana je tisućama godina, prastanovnici su razvijali različite napredne civilizacije i kulture koje su međusobno trgovale i ratovale u prostranim ravnicama i riječnim dolinama sjeveroameričkog kontinenta. Neki od tih naroda gradili su složene građevine i razvijali tehnike obrađivanja tla, drugi su neprestano selili u potrazi za hranom i zaklonom. No u kratkom periodu od samo 350 godina, europski doseljenici sve su ih uništili, osvojili sjeveroamerički kontinent od jedne do druge obale i osnovali dvije nezavisne države: Sjedinjene Američke i Kanadu.

Sjevernoamerički Indijanac-poglavica i Buffalo Bill

PrastanovniciUredi

 Podrobniji članci o temama: Naseljavanje Amerika, Prastanovnici Sjeverne Amerike, Sjevernoamerički Indijanci, i Eskimi

 
Satelitska fotografija Beringovog prolaza

Do prije 15.000 godina u Sjevernoj Americi vladalo je ledeno doba. Budući da je bilo zamrznuto toliko puno vode, morska razina spustila se za oko 90 m i nastao je kopneni most prema Aziji. Prije otvaranja Beringova prolaza, lovci i skupljači plodova iz Azije prešli su taj kopneni most za Sjevernu Ameriku.

Pueblo BonitoUredi

Kada su prastanovnici Sjeverne Amerike krenuli prema jugu i prilagodili se novoj zemlji, započeli su graditi trajna naselja. Jedno od najimpresivnijih bio je Pueblo Bonito u području kanjona 'Chaco' u današnjem jugozapadnom dijelu Sjedinjenih Država. Sagradio ga je narod Anasazi koji je živio između 950. i 1300.g n. e. Na njegovu vrhuncu, više od 1200 stanovnika živjelo je u pueblu (veliko selu ograđenom zidinama od blata i opeke), obrađujući zemlju na vrhovima litica nad kanjonom. Nastambe u pueblu bile su građene jedna iznad druge u građevinu koja se na pojedinim mjestima dizala do četiri kata. Pueblo je bio najveće stambeno zdanje u Sjevernoj Americi sve do 19. stoljeća.

Hrana američkih starosjedilacaUredi

Nizine i riječne doline davale su obilje hrane. Voća i povrća je bilo u izobilju; zemlja je vrvila bizonima i drugim životinjama, a rijeke su bile prepune riba.

  • Bundeve

Buće, tikvice i ostale bundeve jele su se sviježe ili su se sušile za zimnicu.

  • Kukuruz

Kukuruz se sušio i od njega se pripremala kaša ili se lagano prepečen jeo s medom, javorim šećerom ili mašću.

  • Grah

Bogat proteinima i vitaminima, grah je bio glavni dio svakodnevne prehrane.

Narod AdenaUredi

Nosioci kulture Adena su živjeli uz rijeku Ohio između 10.stoljeća pr. Kr. i 3. stoljeća n.e. Bili su lovci i sakupljači plodova, no uzgajali su i svoje kulture. Bili su prvi sjeveroamerički narod koji je podizao velike grobne humke. Narod je dobio ime po humku Adena nedaleko Chillichothe, Ohio.

HopiUredi

 Podrobniji članak o temi: Hopi
Hopi su bili zemljoradničko pleme i živjeli na američkom Jugozapadu i srodnici su Šošona, od kojih se razlikuju po tome što su imali tzv. pueblo kulturu.

Vremenska tablicaUredi

 
Samuel de Champlain-osnivač prve Francuske kolonije u Quebecu


Godine Povijesna zbivanja
oko 20.000 pr. Kr. Lovci - skupljači plodova prelaze kopneni most Beringova prolaza i u potrazi za hranom i zaklonom kreću prema jugu.
oko 9.000 g. pr. n. e. Lovci - skupljači plodova počinju loviti bizone na Velikim ravnicama.
oko 5.000 g. pr. n. e. Prvi zemljoradnici uzgajaju pšenicu i druge kulture na jugozapadu SAD-a.
500 g. pr. n. e. Hopi podižu grobne humke duž rijeke Mississippi i Ohio.
700. U jugozapadnom području podižu se prvi puebli.
oko 1000. Vikinzi pristaju uz istočnu obalu.
1497. Giovanni Caboto ili poznatiji kao John Cabot, talijanski moreplovac u službi engleskih trgovaca, ugledao Newfoundland i zauzeo ga uime Engleske.
1534.-35. Francuski moreplovac Jacques Cartier plovi uz rijeku St. Lawrence i uime Francuske zauzima Kanadu.

Dolazak EuropljanaUredi

Nakon otkrića prekoatlantskog kopna, mnogi Europljani plove prema zapadu. Francuzi plove u unutrašnjost uz rijeku St. Lawrence; Englezi pokušavaju oko sjeverne obale pronaći rutu prema Aziji; Španjolci iz svog carstva u Meksiku kreću prema sjeveru.

Hernando de SotoUredi

 
Hernando de Soto

Godine 1539. Hernando de Soto (1496-1542), španjolski namjesnik na Kubi, isplovljava u istraživanje i osvajanje Sjeverne Amerike. Pristaje uz obalu Floride i kreće prema sjeveru u potrazi za zlatom, srebrom i dragim kamenjem koje ne uspjeva pronaći. Godine 1541. bio je prvi europljanin koji je ugledao rijeku Mississippi, no umire prije povratka kući.

Francuska KanadaUredi

Nakon putovanja francuskog moreplovca Jacquesa Cartiera uz rijeku St. Lawrence 1534-35. godine francuski doseljenici pokušavaju, ali ne uspijevaju osnovati koloniju u Montrealu 1541. godine. Tek je 1608. prvu francusku koloniju u Sjevernoj Americi uspješno osnovao Samuel de Champlain u Quebecu. Godine 1663. Quebec je postao glavnim gradom Nove Francuske, naziv tadašnjeg rastučeg francuskog carstva u Sjevernoj Americi.

Primamljivost Novog svijetaUredi

Vjerski progoni i siromaštva kod kuće, primamljivosti istraživanja i osvajanja novih zemalja, bogastvo koje se može steći trgovinom krznom i drugom robom te nada da će se otkriti zlato ili srebro, navela je Europljane da se naseljavaju u području koje su nazivali >> Novi svijet <<. Sredinom 18. stoljeća na sjeveru i istoku bile su engleske, francuske, nizozemske i njemačke kolonije; Španjolci su naseljavali zapadnu obalu.

Vjerski progoni i istraživanjeUredi

 
George Fox-propovjednik kvekera ili Društva prijatelja ( kršćanski vjerski pravac osnovan u 17. stoljeću, bez obreda i svećenika)

Tijekom 17. i 18. stoljeća mnogi vjerski otpadnici bježali su pred vjerskim progonima u Europi da bi stvorili svoje nove vjerske zajednice u Novom svijetu. Puritanci, kvekeri, prezbiterijanci, katolici i drugi osnivali su kolonije gdje su mnogi u miru prakticizirali svoju vjeru. Godine 1682. francuski trgovac Robert Cavelier de La Salle (1643-77) plovio je niz Mississippi, a zemlju je po Luju XIV nazvao Louisiana. Nakon što je Louisiana 1803. pripala SAD-u, vlada je poslala Williama Clarka i Meriwethera Lewisa da je istraže.

TraperiUredi

Američki starosjedioci bili su sretni što su mogli krzno divljih životinja, primjerice lisica, medvjeda, tuljana i dabrova, razmjenjivati s doseljenicima u zamjenu za vatreno oružje, bisere, pokrivače i alkohol. Engleski trgovci krznom osnovali su kompaniju Hudson's Bay za promet ovom unosnom robom. U Kanadi su francuski doseljenici također trgovali krznom iz gradova Montreal i Quebec. Otkrićem zlata u Kalifoniji 1848. započela je navala prospektora s druge strane kontinenta u potrazi za bogastvom. Da bi se mogli smjestiti novi doseljenici, nicali su novi gradovi poput San Francisca.

Cabot i CartierUredi

 
Jacques Cartier


Dok su Španjolci i Portugalci istraživali i kolonizirali Srednju i Južnu Ameriku, Engleska i Francuska istraživali su Sjever. Talijanskog moreplovca Johna Cabota (oko 1450-oko 1499) unajmio je engleski kralj Henrik VII da pronađe novi put do Azije. Bio je prvi Europljanin koji je pristao uz obalu Sjeverne Amerike i uime Engleske zauzeo Newfoundland. Francuski moreplovac Jacques Cartier (1491-1557) plovio je uz rijeku St. Lawrence 1534-35. godine i posjetio dva huronska sela, kasnije nazvana Quebec i Montreal. Prema huronskom nazivu za selo, kanata, Francuzi su nazvali Kanadu.

Vremenska tablicaUredi

Godine Povijesna zbivanja
1607. U Jamestownu, Virginia, osnovana prva trajna europska kolonija u Sjevernoj Americi.
1608. Francuski moreplovac Samuel de Champlain istražuje Kanadu i osniva prvu francusku koloniju u Quebecu.
1620. Pilgrimi iz Engleske plove brodom Mayflower i osnivaju koloniju u Plymouthu, Massachsetts.
1625. Nizozemci osnivaju New Amsterdam (današnji New York).
1739. Rat za Jenkin's Ear: Španjolska i Britanija vode bitku za prevlast nad vodama oko Sjeverne Amerike i Kariba.
1759. Britanci osvajaju Quebec.
1763. Britanci preuzimaju svu vlast u francuskoj Kanadi.
1776. 13 britanskih kolonija na istočnoj obali proglašavaju nezavisnost.
1803. Kupovina Louisiane: SAD kupuje od Francuske veliko područje zemlje na srednjem zapadu.
1867. Ujedinjuju se britanske kolonije u Kanadi i stvaraju nezavisni Kanadski dominion.

Vidi jošUredi